PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 325 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

02239538
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
753
928
2564
3879
13028
21470
2239538

0.40%
4.75%
0.65%
0.24%
0.06%
93.90%
Online (15 minutes ago):25
25 guests
no members

Ваш ИП:216.73.217.21

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Pobeda u Crnoj Gori?

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

            Prema najnovijim rezultatima opozicija je pobedila u Crnoj gori. Moram priznati da mi je kao Srbinu drago {to je ona opcija koja je za odrbranu crkve pobedila.

            Me|utim,..

            ^inilo se nama Srbima da je srpstvo pobedilo u Crnoj Gori jo{ 1989. kada su na vlast do{li Momir Bulatovi} i Milo \ukanovi}. Narod je krenuo u Crkvu okrenuo se Bogu, srpstvu, po~elo je vra}awe srpske nacionalne svesti. To je trajalo do negde 1996. godine. Tada je Milo okrenuo }urak i po~eo polako ali sigurno da se odvaja od srpstva. To je u po~etku podr`avao opoziciju iz Srbije, to je bila maska. Najve}u uslugu mu je nesvesno napravio mitropolit kada ga je 1996. godine odveo kod srpskog patrijarha.

            Neki su govorili da je to zbog Milo{evi}a, odnosno da nije Milo protiv Srbije nego protiv re`ima u Srbiji, To je naravno bila notorna glupost. Da je bilo antisrpstvo, a ne anti Milo{evi}ev stav, najboqe svedo~i ~iwenica da je on bio i protiv Ko{tunice i Srbije posle dolaska DOS – a na vlast. Ludilo i mr`wa su pobedili.

            Sve ostalo, otcepqewe, priznawe Kosmeta kao dr`ave, {irewe antisrpske histerije, stvarawe crnogorskog jezika, pa najzad i crkve samo su logi~ne posledice.

            E, sada ispada da je problem u Milo od 1996. godine do danas. Pa nije.

            Problem je u onome {to se doga|alo od 1941. godine. Ubijawe od strane usta{ko – komunisti~e strane sve{tenika, svih nacionalno istaknutih qudi, intelektualaca i sl. Tako su nastala popularna pasija grobqa u Crnoj Gori. Za{to pasija grobqa? Pa zato {to je na mesto gde su ubijani Srbi, od deteta do starca, stavqena je daska i za wu je zakucan mrtav pas.

            Ubijeno je tokom rata oko 70.000 Srba, da bi se mogla napraviti Crnogorska nacija. Sem toga, kada su oni uzeli vlast 45 godine, ko god bi po~eo da ispoqava srpsko nacionalno ose}awe bio je najstro`ije ka`wavan.

            Srpska pravoslavna crkva je desetkovana ubijawem 120 sve{tenika.

            KAO NAJBOLESNIJI DOGA]AJ IPAK SMATRAMO RU[EWE KAPELE NA LOV]ENU U KOJOJ SU BILE MO[TI WEGO[EVE. UMESTO TOGA POSTAVQEN JE PRAVOSLAVNI VLADIKA U FARANSKI HRAM. ON NIJE EGIPATSKI MNOGO BO@AC NEGO SRPSKI VLADIKA I SVETITEQ!

            [ta sada pitam se. Da li }e se setiti svega {to treba da se sete u Crnoj gori. Sve to nije ra|eno deset – dvadeset godina, ve} sa prekidom 70. Potpuno trajno sistematsko uni{tavawe srpstva. Da li }e se mo}i setiti, da li }e se setiti, da li znaju kako }e izgubqeno povratiti?

            Na nama je da vidimo. Pri tome treba da imamo na umu. Srpstvo je svog prvog svetiteqa dobilo u Dukqi – Svetog kraqa Jovana Vladimira. Srpstvo su odredili u velikoj meri Stefan Nemawa ro|en na tlu dana{we Podgorice. On i wegovi potomci su odredili Srbe u smislu identiteta. Zatim od srpskih svetorodnih dinastija, osim navedene dve, su jo{ [tiqanovi}i i Petrovi}i, Kosmet je dao Svetog cara Lazara, Vojvodina je dala Svete Brankovi}e. Dakle, izvan Crne Gore imamo dve svetorodne dinastije.

           U`a Srbija ni jednog, po svom poreklu. Bosna i Hercegovina ni jednog.

           U tome je zna~aj Crne Gore za srpstvo svi|alo se to nekome ili ne. I zato je va`no da se srpstvo u Crnoj Gori vrati sebi. Ne samo zbog sebe nego zbog srpstva u celini.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete socijalizma. I{ao je na radne akcije, pri~ao je kako mu je za dlaku izmakla udarni~ka zna~ka. nisam bio komunista, niti poticao iz takve porodice. Sve {to je wemu bilo sveto meni je bilo strano. Voleo je da bude duhovit na ne~iji ra~un i da tako zabavqa

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – drugi deo

               Kada sam zavr{io Pri~u o mr`wi – prvi deo, setio sam se jo{ nekih pri~a. Ovo je druga pri~a koju }u Vam ispri~ati. Da li je posledwa ne znam?

              Obojica smo bili iz Rume rodom. On je poreklom bio iz Bosne ili iz Krajne. Da li Lika, Kordun ili Banija, nikada nisam zapamtio. Nije mi to bilo ni bitno. Znao sam da odande dolaze kolonisti, komunisti, partizani, oni koji vole vi{e Tita od sebe, svoje tate i mame, bake i deke. Od svoje, jo{ uvek, ne ro|ene dece. To mi je bilo

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • О титули ВОЖД код Срба

    Титула вожд, преводи се и објашњава као вође. Ипак, није сваки вођа Срба добијао ову титулу. Добијали су је само они које је српски народ доживљавао као најзначајније вође.

              Први код Срба ову титулу је добио и носио, вероватно тек наком смрти Свети Сава. Ословљаван је као „вожд отачаства на благоверје“. Срби су затим на следећег вожда, односно вождове чекали више од пола века. Први вожд постаће потом краљ Милутин (1282 – 1321), краљ Стефан Дечански (1321 – 1321) и краљ и цар Стефан

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • MOJA PONUDA MOJIM STUDENTIMA ILI KAKO PREVAZI]I SUKOBE KAO INTELETUALAC

    Od novembra 2024. po~ele su blokade na fakultetima. Fakulteti su prestali da rade. Po~ela je pobuna protiv vlasi tj. Aleksandra Vu~i}a. Iako su izbori bili po~etkom godine i nije pro{lo ni godinu dana od wih, neko je umislio da treba da ga smeni bez izbora i da zato koristi studente.

                Po~eo je bezpo{tedni sukob sa vla{}u u kome se nisu birale re~i, ni piostupci. On je prikazivan kao prase na ra`wu, wegove priostalice su ga|ane jajima, Blokirani su mostovi u Novom Sadu i to je

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Ante Paveli} po drugi put me|u Srbima

    Kada sam tamo 90 – tih godina bio post diplomac u Beogradu najve}i deo vremena sam provodio po bibliotekama. ^itao sam kwige ali najvi{e periodiku, Mogu slobodno re}i da sam pro~itao nekoliko stotina ~asopisa, listova, kalendara, godi{waka i sli~no. ^itao sam stru~nu {tampu, politi~ku, versku, nacionalnu, stale{ku, regionalnu i sli~no.

    Jednom sam tako tra`e}i {ta bi ~itao nai{ao na ~asopish Hrvatski narod, glasilo hrvatskog usta{kog pokreta. Naravno da sam odmah naru~io i po~eo da ~itam. Bio

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • SRBI I SRBI - DVA-DRUGA I JEDAN BRAT

    Срби и Срби илити

    грађански рат 41 – 45 после 50 година

     

              Једна од највећих трагедија српских била је грађански рат између Срба и Срба од 1941. до 1945. године. Док су на територији целе бивше Југославије текла српска крв од оних који су у томе видели добро, на том истом простору одвијао се грађански рат између партизана и равногораца. Наравно било је православних Срба у усташама и то кажу 14 посто. Срби муслимани били су такође у усташама и муслиманској милицији. Усташе и

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pismo jednoj prijateqici povodom 8. marta

    Po{tovana moja prijateqice,

     

                Pi{em ti pismo, jer ne mogu da sve napi{em kroz poruke. Sam sam ti napisao da ne slavim sekularne praznike. 8. mart Dan `ena,kao ni 1. maj Dan rada i sli~no. Takvih praznika ima na desetine. Duboko sam sumwi~av prema svim tim praznicima. Niti znam ko ih je osnovao, niti za{to se ba{ toga dana slave i sli~no. Za verske praznike znam da ih je uvela crkva, koja je u mojim o~ima autoritet. Za dr`ave praznike znam da ih je uvela moja dr`ava, dr`ava u kojoj

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Jedna pri~a o komplimentima

                     Kompliment, odnosno komplimenti. Moj duhovnik bi rekao prvi lek u le~ewu gorodosti. Kompliment zna~i priznati drugom, da je dobar, izuzetan. Priznati drugom veli~inu. Priznati da nekim svojim pona{awem ili nekom svojom osobinom, druga ili drugi, zavre|uje na{u pa`wu, izaziva ponekad duboko po{tovawe, divqewe. Kompliment se mora dati nekome koga po{tujemo, koga uva`avamo. [to je vi{e komplimenata to je vi{e po{tovawa i uva`avawa. Iza svakog komplemnta stoji iskreno mi{qewe

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Htedoh ti ne{to re}i

    Htedoh, htedoh, da povodom 2.000.000 posetilac mog sajta Peomu}urko, tre}e nedelje Vaskr{njeg posta u nedelju, 2025. godine da Vam ne{to ka`em, ne{to poru~im. Htedo da to ka`em da obele`im ovaj, za moj sajt za koji jedino ja pi{em, veliki i zna~ajan doga|aj. Htedoh da Vama kao nekome ko je deo mene ne{to ka`em i poru~im ... Ne{to {to }e meni i Tebi ili Vama ne{to zna~iti... meni kao nekome koji {alje poruku koja mi mnogo zna~i, tebi sa nadom da }e i tebi bar ne{to zna~iti. Da }e zna~iti

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Neistra`ene tajne srpske pro{osti

     


     

    Write comment (0 Comments)