PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 455 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01256444
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
7635
34461
186684
186684
7636
377190
1256444

0.81%
9.67%
1.32%
0.49%
0.12%
87.59%
Online (15 minutes ago):441
441 guests
no members

Ваш ИП:3.239.59.31

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Kad ode . odu qudi koji su ti dragi

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

Svako od nas zna da je smrt neminovna… da }emo svi jednog dana umreti, oti}i…  Tu ~iwenicu sam prihvatio kao dete ili … barem sam mislio da sam je prihvatio … Odlazile su bake i deke koje su bili stari, pa zatim neki bliski qudi od pogibije, te{ke bolesti. Niko nije oti{ao onako … samo legao i nije se probudio. To me je, verovatno nesvesno, u~vrstilo u uverewu da se ne umire od starosti nego od bolesti. Odlazili su mi dragi qudi, tetke, stri~evi, te~e, strine, re|e, bra}a, sestre ili neko tako blizak. Odlazili su zbog raka, neke druge te{ke bolesti, neki su bili ubijeni, neki poginuli,

            A onda ti jave jednoga dana da ti je oti{ao kum. Bio je stariji od mene 9 godina, Legao je, bilo mu je lo{e i nastavio je da spava. Tako usnulog smo ga ispratili do ve~nog boravi{ta. Ono {to je dodatno bilo te{ko je ~iwenica da na ispra}aju sam prepoznao samo wegovu `enu, ^ak mu nisam prepoznao ni decu… A ja i on … znali smo po sat vremena da pri~ako telefonom ili kada se sretnemo da divanimo po nekoliko sati.

            Pre ne{to vi{e od nedequ dana oti{ao je jo{ jedan moj prijateq, moj brat u Hristu. Pozdravqali smo se uvek sa Poma`e Bog, a odgovarali Bog ti pomogo – niko ti ni{ta ne mogo. Na wegov ispra}aj nisam bio. Imao sam poslovne obaveze koje sam morao da odradim i nikako nisam mogao da ih presko~im ili da ih ne odradim. Tu vest mi je posle samo nekoliko sati javila wegova k}i. Ka`e i{la je po wegovom li~nom telefonskom imeniku, gde su se nalazila imena wemu najdra`ih qudi. To svedo~i koliko sam mu bio drag. Ne{to ga je bolelo u posledwe vreme… bio je i kod lekara ali ni wihovom dijagnozom nije bio zadovoqan. Kada smo razgovarali telefonom rekao mi je „ma ko da oni ta~no znaju“. Nije bio od onih koji se boje istine. Samo su ga razli~ite dijagnoze navodile na sumwu u sve lekare.

            Oti{li su …

            Ne}u ih vi{e nikada videti, ~uti, razgovarati. Nikada vi{e ono {to su bile na{e teme ne}emo razgovarati. Kume moj, tvoja omiqena tema je bila qudi kao resursi, gde je najboqe smestiti nekog ~oveka da bi dao najboqi rezultat. To si zvao upravqawe qudskim resursima. U~io si mlade qude, koji su to hteli naravno, kako da upravqaju karijerom. Gde su im slabe ta~ke, koje su im dobre ta~ke na koje moraju da ra~unaju da bi ostvarili ono {to `ele, {to ho}e, {to im je ciq. U~io si upravo tome KAKO DA STIGNU DO SVOGA CIQA! Slu{ao sam te, bilo je zanimqivo slu{ati tvoje ideje, ideje o kojima nisam mogao ni sa kim drugim da razgovaram sem sa tobom. Kada sam i poku{ao da porazgovaram sa nekim drugim o tome dobio bih odgovor, DA SU SAMO HTELI I PRISTALI ONI BI DANAS BILI – MINISTRI, PREMIJERI, GUVERNERI, BOG I BATINA I SLI^NO.  Nisam se upu{tao u te razgovore, Shvatio sam od kuma da bi se bilo ne{to moraju se ispuwavati odre|eni uslovi. I ne samo uslovi, potreban je rad, socijalna pamet, splet okolnosti, umeti biti pravi ~oveka na pravom mestu i …

            U tom svom testu koji je imao 31 tip li~nosti imao je kod kako qudi sebe vide, To je redovno bilo idealno ili vrlo blizu idealnog i postojao je svedeni kod, ono {to su oni stvarno bili.To je bilo drasti~no druga~ije. To me je nau~ilo da shvatim koliko qudi sami sebe la`u. NARAVNO, Nikada to tim qudima nisam smeo saop{titi. Dodu{e kum mi nije govorio ni imena qudi koji su radili kod i kako im je izgledao svedeni kod. Samo mi je pri~ao kako i koliko qudi sami sebe la`u. On im je pravio i koliko su organizovani, koliko su ambiciozni, indeks saradqivosti, indeks asertitivsnosti i jo{ neke. Ukupno ih je bilo 12. Svakom bi rekao {ta mora popraviti kod sebe, da bi se sam unapredio da bi poboq{ao svoju saradqivost, organizovanost, sposobnost da se saradnici integri{u u tim.

            Na kraju sam ga doveo na  fakultet u Ni{u gde radim, da dr`i predavawe. Dr`ao je predavawe 4 sata i uradio je svima test da bi im izra~unao kod. Svakom je poklonio kwigu Put ka uspehu – kwigu vodi~, kako voditi i upravqati svojom karijerom. Odr`ao je i predavawe u Leskovcu i u Pe~ewevcima. U Aleksincu je hteo ali mu moji poznanici koji tamo rade nisu hteli da organizuju. Za{to, nisam nikada saznao. Imao sam problema na poslu za{to sam i{ao preko studenata, a ne preko nekih drugih institucija. Pa te druge nisu nikad dali meni podr{ku da organizujem bilo {ta.

            Sve to {to sam ~uo od wega, nikada nisam ~uo ni od koga drugog. Pomogao je i meni da se organizujem, boqe. I sada nikada vi{e, Ne samo {to nema wega, nego nema vi{e bilo koga sa kime bi mogao da pri~am o tome… Praznina koja ostaje je trajna ne nadoknadiva.

            Drugi moj prijateq, brat u Hristu, spajalo nas je iskreno prijateqstvo i iskreno po{tovawe koje je on imao prema menei I koje sam imao ja prema wemu. Pri~ali smo jedan drugom one najintimnije tajne, one stvari koje se poveravaju samo najboqim prijateqima. Poveravao mi se, poveravao sam mu se. Bio sam mnogo sre}an {to imam jednog takvog prijateqa. Bio je takav da se boqi prijateq nije mogao na}i. Ono {to nas je povezivalo je davawe parastosu Dra`i Mihajlovi}u. Davali smog a 33 puta. Prvi put ga je on organiyovao 1989. godine u Sremskim Karlovcima. Neverujem da ima i jedno mesto u otaxbini koje ima tolio i takvu tradiciju. Ono {to nas je spajalo nije samo qubav prema Dra`i, prema ~etnicima, prema Ravnoj gori, To je jo{ vi{e na~in na koji smo to ispoqavali. Za nas su oni bili GOSPODA, a ne gibani~ari iz partizanskih filmova. Oni koji su se srpstvu i ~etni{tvu u~ili iz partizanskih filmova, trudili su se i uspelavali da deluju zastra{uju}e, da ih se ~ovek upla{i kada ih vidi. Kako je izgledao jedan prose~an parastos Dra`i?

            Prvo bi se okupili ispred saborne crkve u Sremskim Karlovcim, ako je mogao parastos je dr`ao li~no vladika sremski Vasilije. Potom smo ulazili u crkvu, prvo na ve~erwe, a potom na parastos. Svi bi se krstili, celivali prestonu ikonu, palili sve}e. Ako ne va{ svi onda ve}ina. Nakon toga je dr`ana propoved u crkvi, Kada je bio vladika dr`ao bi propoved on. Kada nije bio dr`ao bi sve{tenik koji je slu`io parastos. Nakon toga, smo se u crkvi poslu`ili koqivom i kola~em, a nakon toga izlazili smo iz crkve. Koqivo i kola~ je oko dve decenije organizova porodic iz Senta.

            Nakon toga smo i{li u najstariju srpsku pravoslavnu bogosloviju, odnosno onu koja je imala najdu`i ne prekinuti kontinuitet, bogosloviju Sv. Arsenija Sremca. Tu bi u sve~anoj sali odr`ali sve~anu akademiju, gde bi govorio jedan ili vi{e govornika. Govornici su se vremenom mewali. Mnogo od wih su odlazili put Nebeske Srbije. Na wihovo mesto su dolazili drugi. Se}am se i sada majora Berislava Stanojlovi}a, koji je na mene ostavqao najdubqi utisak: svojim gospodstvom, svojom odmereno{}u, svojom dikcijom, svojim dubokim patriotizmom i po{tovawem druge li~nosti. Posledwih nekoliko godina tu ~ast da dr`i govor imala je i moja malenkost. To mi je dao izri~ito moj dragi brat u Hristu, moj imewak. Nakon toga smo i{li dole u menzu godinama gde je bilo poslu`ewe. Tek zadwim nekoliko godina toga nije bilo.

To je posledwi ravnogorac za koga sam mogao da ka`em, GOSPODIN, VASTPITAN, NE SKLON INTRIGAMA, VRE\AWU, BILO ^IME LO[IM ILI NE^IM ^EMU BI SE MOGLO S PRAVOM PRIGOVORITI. Istovremeno on je znao da bude i ozbiqan da se na{ali sa merom. On je znao da budi i bio je AUTORITET. Po{tovao je sve i na tome je insistirao. Govorio je na meni je da nekom dam ~a{u vina, a da li }e on meni dati ~a{u vina, rakije ili neke brqe ili ~a{u punu zlobe, pa to je wegova stvar. Svako daje ono {to ima u sebi. Na}i takvog ~oveka ili ~oveka pribli`no sli~nog wemu na `alost smatram da je skoro pa nemogu}e. Zato je ta praznina toliko velika.

Dve praznine su ostale, a nema ko da ih zameni i popuni. Toliko te{ko i bolno. Neka samo po~ivaju gore u Nebeskoj Srbiji, kao delu Nebeskog Jerusalima.

AMIN!


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da potpi{e kapitulaciju. A upravo je on potpisao kapitulaciju. Takvo ovla{}ewe nije imao ni general Kalafatovi}. A on je drugi koji ju je potpisao. Time je Dra`a jasno pokazao i poru~io svima da ima pravnu svest, znaju}i ko ima, a ko ne, pravo da ne{to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Marko [aptovi} o Studenici

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~e o intelektualcu

             Od kako sam ~uo za ovaj pojam u meni se rodila `eqa da to budem i postanem jednog dana. Prva stvar koja me mu~ila ko je i {ta je intelektualac?

                Dobro i visoko obrazovawe se podrazumeva. Ali mi je uvek bilo jasno da to nije dovoqno. Biti stru~wak je potrebno ali nije dovoqno da se bude intelektualac. Intelektualca mora da krasi i pona{awe i maniri. Prvo mora da po{tuje druge. Ne sme da ih vre|a, omalova`ava, poni`ava, ismejava, Pogotovu da ih vre|a i omalova`ava zato {to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • „Za{to me zove{?“

    ^esto mi se de{ava da kada pozovem nekoga telefonom ili mu po{aqem poruku preko interneta, nekome koga smatram prijateqem, da mi postavi pitwe „za{to me zove{?“ Nekako se ose}am nelagodno tada. Naj~e{}e one koje smatram prijateqima zovem bez ikakvog konkretnog razloga zovem ih prosto zato {to su pripadnici mog socijalnog okru`ewa i zato {to me se ti~e wihova sudbin, wihov `ivot.

                Kada im ka`em da ih zovem zato {to jednostavno `elim da ih ~ujem, kako su, {ta rade, {ta se doga|a u wihovom `ivotu, `ele}i sa wima da podelim dobro i zlo. De{ava mi se da mi odgovore jednostavno „dobro“. Odgovorim im tada da mi je drago {to su dobro, da `elim da budu jo{ boqe nego {to su sada. Ponekad, ponekad im navedem na latinskom tekst kojim su nekada Latini zapo~iwali svoja pisma Si vales, bonum est, ego valeo. Slobodan prevod ovog teksta bi glasio Ako se dobro, to je dobro, zato {to si ti dobro i ja sam dobro.

                Volim i drago mi je kada su moji prijateqi i oni koji ~ine moje okru`ewe ili ih ja bar tako do`ivqavam – DOBRO. Ali moram da priznam da ose}am, nekima od wih, da nisam i ja wima prijateqsko okru`ewe. Ali … to je ne{to na {ta sam navikao - da se prema drugima odnosim sa po{tovawem, bez obzira kako se oni odnose prema meni. To je kao ono svako daje ono {to ima. Ako meni neko daje sme}e. to je verovatno zato {to nema ne{to drugo, Ako ja nekome dajem cve}e, to je zato {to ja nemam {ta drugo da dajem. Kao {to sam ve} rekao svako daje ono {to ima.

                Kada ih zovem telefonom, po{aqem poruku preko interneta, javim se na ulici, poka`em `equ za razgovorom, to nije zato {to sam zaqubqen pa imam neku potrebu da joj se udvaram. To ne zna~i ako je mu{karac, da ga zovem zato {to mi treba, To je zato {to ona postoji za mene kao li~nost, kao osoba. Smatram da ~ovek treba da voli druge qude, da treba prema wima imati pozitivan stav. Kakav }e oni imati prema meni to je na wima i na wihovom vaspitawu. Kako su wih u~ili mama i tata, bake i deke, u~iteqi, vaspita~i, wihovo dru{tveno okru`ewe.

                Naravno postoji, dovoqno brojna grupa qudi koju kada pozovem odni su obraduju i provedemo du`e ili kra}e vreme u razgovoru. Oni meni ispri~aju kako su, ja wima kako sam. Poka`emo iskreno zanimawe jedni za druge.

                Znam …

                To su moji prijateqi, To je moj dru{tveni miqe, To su MOJI POZNANICI, PRIJATEQI. Prijateqi moji hvala Vam na Va{em prijateqstvu. Hvala Vam na va{im dobrim emocijama. Hvala Vam za na{u emocijanu zajednicu koje stvara na{e prijateqstvo.

                ^ovek ne mo`e da `ivi sam, niti treba, Postoje i oni koje pozovem nekoliko puta i oni se ne jave. Zna~i da sam prestao da budem deo wihovog sveta. Dobro, mislim nije dobro ali sam primio k znawu. @elim im sve najboqe. Naj~e{}e tom prestanku javqawa ne prethodi nikakva uvreda sa moje strane. Opet ka`e, `elim im sve najboqe. Svako daje ono {to ima i pokazuje svoje vaspitawe, kako su ga vaspitali otac, majka, deke, bake, {ira familija, {kola, sredina. Nisam se vodio devizom pamti pa vrati ili kako on tako i ja prema wemu. Ne prili~i mi da se spu{tam na ne~iji nivo na kome se ne osle}am kao svoj na svome. Vaspitan sam da budem GOSPODIN. Tako nastojim i da se pona{am.          


     

    Comments powered by CComment

     
  • Srbi izme|u naroda i nacije

                [ta su Srbi narod ili nacija? Usu|ujem se da ka`em i jedno i drugo. Oni koji su pripadnici naroda su to zato {to su im roditeqi Srbi ili zato {to `ive u Srbiji ili im je otac Srbin, pa se nekako samim tim opredequju da budu Srbi. Oni to ne do`ivqavaju to ka ne{to posebno, ne smatraju da srpstvo ima neki sadr`aj, koji treba privatiti zato {to su Srbi. Srpstvo je biolo{ka kategorija koju kao tavku treba prihvatiti i ni{ta vi{e. To je kategorija kao bilo koja drugl.

               

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Kad ode . odu qudi koji su ti dragi

    Svako od nas zna da je smrt neminovna… da }emo svi jednog dana umreti, oti}i…  Tu ~iwenicu sam prihvatio kao dete ili … barem sam mislio da sam je prihvatio … Odlazile su bake i deke koje su bili stari, pa zatim neki bliski qudi od pogibije, te{ke bolesti. Niko nije oti{ao onako … samo legao i nije se probudio. To me je, verovatno nesvesno, u~vrstilo u uverewu da se ne umire od starosti nego od bolesti. Odlazili su mi dragi qudi, tetke, stri~evi, te~e, strine, re|e, bra}a, sestre ili neko tako

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Bog nikom du`an ne ostaje

    Pri~a koju }u Vam ispri~ati je ona koju je meni ispri~ala moja majka koja ju je do`ivela, a ja }u Vama, da se zna da se pamti, pa da se ne{to i zapamti iz we i izvuku neki zakqu~ci.

                Naime, ova pri~a po~iwe kada je moja majka, rodom Bana}anka ube|ena od strane komunista, da napusti svoj rodni kraj i da ode u Bosnu da radi da tamo prosve}uje onaj narod, a Bosanke koje su se sa wom {kolovale za u~iteqicu do{le su u Vojvodinu, da jednom i one u`ivaju u `ivotu.

                Selo koje je

    Write comment (0 Comments) Опширније...