PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 76 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01887815
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
213
510
2444
3026
10744
6810
1887815

0.49%
5.81%
0.79%
0.30%
0.07%
92.54%
Online (15 minutes ago):6
6 guests
no members

Ваш ИП:18.224.43.245

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

Оцена корисника:  5 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активна
 

Sve {to vreme daqe hita,

Sve se ve}ma pro{lost grli,

Sve se vi{e na{i mrtvi,

~ine nama ne umrli.

 

Preosve}eni vladiko blagoslovite,

Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

 

             Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da potpi{e kapitulaciju. A upravo je on potpisao kapitulaciju. Takvo ovla{}ewe nije imao ni general Kalafatovi}. A on je drugi koji ju je potpisao. Time je Dra`a jasno pokazao i poru~io svima da ima pravnu svest, znaju}i ko ima, a ko ne, pravo da ne{to potpi{e. Biv{i ministar svakako nije kompetentan da je potpi{e.

            Ovde smo du`ni da ka`emo da se komunisti, Hrvati, Nemci, Talijani, Bugari i drugi nisu imali pravnu svest. Dr`ava ne nestaje aktom o kapitulaciji, ve} mirovnim ugovorom. Kao {to je to bilo u Versaju 1919. godine

            Prema tome, on je bio i ostao onaj ugaoni kamen koji svedo~i o pravnoj svesti kod Srba. Podsetimo se da je Sveti Sava kada je osnivao manastire Hilendar i Studenicu, odmah po osnivawu napisao wima tipike. Isto je uradio i sa Karejskom }elijom, kojoj je odmah po osnivawu napisao tipik. Tipici su zakone po kojima se `ivi u manastirima i kelijama. Kada je dobio autokefalnost i arhiepiskopiju za Srbe, on je sastavio jednu od najobimnijih kwiga koju su Srbi ikada sastavili. Sastavio je Zakonopravilo kojim je dao ~vrst pravni osnov Srpskoj pravoslavnoj crkvi. To je kwiga koja kada je 91 godine {tampana imala 6, 5 kila.

            Dakle, Dra`a je pokazao barem dve stvari. Prva, da pravna svest `ivi i traje kod Srba od Svetoga Save do danas. I druga, da je sam Dra`a imao pravnu svest. Naravno, ono {to moramo sa tugom da primetimo to je da veliki broj Srba, pravoslvaca, muslimana i rimokatolika to nije imao.

            Ube|uju nas komunisti, a danas i wihovi naslednici, da je osnov svega ekonomija. Ube|uju, a mi nikada siroma{niji i {to je najgore sve vi{e siroma{imo. Neki Srbin je napisalo da [TO SE GRBO RODI VREME NE ISPRAVI. Jedan drugi Srbin  napisao je PRAVDA DR@I SELO I GRADOVE. Aj bra}o moja pravda, a ne ekonomija je ono na ~emu svet po~iva. A pravda i pravo nije nikako odvojeno od na{e vere hri{}anske. [ta vi{e, u na{oj veri hri{}anskoj se nalazi koren iz koga proisti~e svaka pravda i svako pravo. Zato atesti i bezbo`nici nikada ne mogu biti tvorci pravde i prava. Zato oni mogu da pri~aju o ekonomiju, bez pravde i to dru{tvo i ta dr`ava mora propasti.

            Zato moramo da krenemo za Svetim Savom ali i za Dra`om jer ako `elimo dobro svojoj deci i sebi, MORAMO I]I ZA PRAVOM I PRAVDOM. I na kraju ali ne i posledwe po zna~aju moramo da se pitamo da li su komunisti ba{ slu~ajno na ovaj datum ubili Dra`u. Ili su imali neki jak razllog da to u~ine na dana{wi datum. NA @ALOST BRA]O I SESTRE. IMALI SU. SOVJETSKI BOLj[EVICI SU NA DANA[WI DAN UBILI SVETU PORODICU ROMANOVA NA ^ELU SA RUSKIM CAREM NIKOLAJEM DRUGIM. Jugo – komunisti su dali svoj doprinos obele`avawu ovoga datuma.

ME\UTIM ...

            DANAS ME\UTIM NE DAJEMO SAMO PARASTOS WEMU - Dra`i. Dajemo parastos i \or|u Nedeqkovi}u. Na{ brat hri{}anin, na{ brat Srbin, na{ brat ~etnik i ravnogorac, \or|e Nedeqkovi} se predstavio pro{le godine.

            Da li davawa parastosa wemu ima dubqi smisao ili je to samo zbog navedenih razloga. Da bra}o i sestre to je zbog navedenih razloga ali i zbog ne~eg mnogo ve}eg. Pre, trideset i pet godina 1989. godine \or|e Nedeqkovi} je po  prvi put u otaxbini dao parastos Dra`i Mihajlovi}u u Sremskim Karlovcima. ^inio je to trideset i ~etiri godine - neprekidno. Sa takvom tradicijom se ne mo`e pohvaliti nijedno mesto u Otaxbina. Na samom po~etku moramo re}i ko je \or|e Nedeqkovi}

            Ro|en je 7. avgusta 1949. godine, Osnovnu {kolu zavr{io je u ovde u Sr. Karlovcima, gde zavr{ava i Karlova~ki gimnaziju. Na kraju je zavr{io i pravni fakultet. Kao hri{}anin je shvatio da pravda i pravo svoj koren imaju u na{oj veri hri{}anskoj. Svoj radni vek proveo je rade}i u PIO fondu u Novom Sadu.

            Bio je o`ewen Gordanom sa kojom je imao dve k}erke Senku i Vojislavu. Vojislava mu je podarile unuke, Jovanu, \or|a, Gordanu, Anu i Stefana, a Senka Mihaila, Veqka i Danila.  Do`iveo je i praunuke, Mateju i Janu. Umro je pro{le godine 4. Oktobar 2022. godine. Kada Bog nekog `eli da nagradi on mu umno`i potomstvo. Tako je gospod umno`io seme Jakovqevo pa mu je dao 12 dece. \or|u je dao 8 unuka, a za `ivota je do`iveo i dva praunuka. U wegovoj ku}i je stalno gorelo kandilo i za vreme najstra{nijeg komunizma, sve se slavilo i sve{tenik mu je dolazio u ku}u.

            Kada god je trebao da se odr`i parastos Dra`i, on je tra`io blagoslov od majke crkve, od vladike sremskog gospodina Vasilija. Dr`ao se one narodne bez Boga ni preko praga. I Bog je blagoslovio ovo wegovo delo i dao mu da bez prestanka 34 godine daje parastos Dra`i.

            ^im su stege komunizma po~ela da popu{taju on je po~eo sa svojom hri{}anskom, nacionalnom delatno{}u. Bio je me|u prvim osniva~ima tada voder}e srpske antikomunisti~ke, hri{}anske i nacionalne organizacije SPO – a. Zajedno sa drugim pristalicama pokrenuo je Novine Serbske u Karlovcima. Ove novine su okupqale srpska nacionaliste, srpsku gospodu, hri{}ane i srpsku emigraciju. Ove novine su trajno obele`ile vreme i prostor kod Srba 90 – tih godina.

            Ono {to moramo ista}i to je da je bio dugogodi{wi predsednik Ravnogorskog pokreta DM. Ovaj pokret je oko 2010. nekoliko godina organizovao tribine. Teme su bile najrazli~itije ali su se sve ticale, vere, srpstva, gospodstva, aktuelnih doga|aja i sli~no. Tribine su prestale tek onda kada su izgubqene prostorije. Ali i ove tribine su obele`ile vrem i prostor Novoga Sada i okoline.

             Dragi brate \or|e, sve {to si ~inio ~inio si kao hri{}anin, gospodin, Srbin, nikada kao prostak, bezbo`nik, ~ovek bez vere i nacije. To da je tvoj rad doneo plod, svedo~i i ~iwenica da mi danas nakon tvoje smrti nastavqamo tamo gde si ti stao. Dajemo, parastos Dragoqubu, Dra`i Mihajlovi}u.

             Neka ti je ve~na slava i hvala i pomoli se i za nas gre{ne tamo gore u Nebeskoj Srbiji. 


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O konzervativizmu

    Pod pojmom konzervativizam, obi~no se podrazumeva `eqa da se u ime starog, spre~i ne{to novo. Konzervativizam se zato do`ivqava, kao ne{to nazadno, reakcionarno, ne{to {to je za svaku osudu. Ne{to {to spre~ava svaki napredak, svaki progress. ^ak je Hegel izneo teoriju negaciju, negacije, dakle da nemo`e novo da se stvori, dok nestane starog. Da li je to ba{ tako?

                Pa ~im smo krenuli da pi{emo o konzervativizmu zna~i da to mi{qewe ne delimo. [ta vi{e smatramo ga besmislenim. Za{to?

                Prvo i osnovno je da danas u ovom trenutku mi imamo samo ono {to se stvorilo pre wega. Ne raspola`emo ni~im drugim. Dakle, kada bi smo odbacili tradiciju i pro{lost u ovom trenutku ne bi imali ni{ta. Zamislite vatru koju je ~ovek prona{ao

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ^ovek koji je odustao od `ivota

                 Pri~u koju }u Vam danas ispri~ati ~uo sam od samog glavnog junaka ove pri~e. Upoznao sam ga u vozu. Naime, decenije svog `ivota sam proveo putuju}i zbog studija i posla. Tako sam upoznao mnoge qude sa zanimqivim i interesantnim pri~ama. Pa izme|u ostalih i wega.

                Ne navodim mu ime jer ga nisam ni zapamtio, a nije ni bitno za ovu pri~u. Po{to sam u{ao u voz prolzio sam hodnikom pored nekoliko kupea, koji su bili polupuni. U jednom je sedeo samo jedan stariji ~ovek sa oko

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • [ta je najopasnije u poslu?

    Prvo {to moramo da ka`emo na po~etku ~lanka je NA KOGA SE ODNOSI NA[A TEMA? Odnosi se na sve zaposlene i na sve koji imaju preduze}e, sasvim svejedno da li su pri tom samozaposleni ili su biznismeni. Dakle, jednako se odnosi i na radnike u proizvodwi, radnike u zdravstvu, prosveti, uslugama, kulturi i sli~no.

    Svako ko radi, naro~ito ako rukovodi poslom interesuje se {ta je najva`nije da posao potskane i da pove}a produktivnost i radni u~inak svoj ili svoga tima. ^ini se da su nava`niji

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • [ta je za vas kwiga?

               Pri~a se odnosi na kwigu. Ne, nijedno posebno, ne ni na jednu konkretno, ve} na kwigu uop{teno. Kwigu kao vrednost. 

                  Pri~a koju }u Vam danas ispri~ati desela se krajem 90 – tih godina 20 – og veka. Jedna strana u pri~i sam ja, a druga … pa moram je predstaviti. Gospo|a po svemu onome kako se pona{a, po obrazovawu, po vaspitawu, po kulturi govora,  kulturi obla~ewa i sli~no. Bila je u na{oj sredini jedan od najboqih stru~waka, koja je posle zavr{enog fakulteta i{la jo{

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o jednom „stru~waku“ i jednom konkursu

     

    Dragi moji, onomad sam Vam pisao o ~oveku koji zbog politike nije mogao da se zaposli, za vreme socijalizma, pa se izdr`avao pi{u}i drugima diplomske, magistarske i doctorate. E, ovo je nastavak pri~e o wemu.

                Naime, dojadilo i wemu da `ivi od pisawa drugima diplomskih, magistarskih i doktorskih i re{i da zatra`i i da dobije kao i svi normalni qudi dr`avni pardom, po{to je sve bila dru{tvena svojina, a ne dr`avna, da dobije dru{teni posao.

                Konkurisao je na raznim

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...