PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 390 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01260145
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
11337
34461
186684
186684
11337
377190
1260145

0.81%
9.64%
1.31%
0.49%
0.12%
87.63%
Online (15 minutes ago):351
351 guests
no members

Ваш ИП:3.239.59.31

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

O Qubaznosti i jo{ pone~emu

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

       Danas }u vam pri~ati dragi ~itaoci jednu, koliko, staru, toliko i novu, koliko dosadnu, toliko, nadam se i zanimqivu, pri~u. Pri~a}emo Vam pri~u o qubaznosti. Koju bismo re~. odnosno re~i, jo{ mogli upotrebiti kao sinonim za qubaznost – temu na{eg izlagawa. ili barem ih navesti kao pojmove sli~nim ili srodnim woj? Pri~a o ugla|enosti, prefiwenosti, nenametqivosti, uqudnosti, gospodstvu, prijatnosti.., Da li smo naveli sve,.. ne nipo{to, smatramo da ima jo{ mnogo, mnogo pojmova koji su sli~ni i bliski ovom pojmu - qubaznost.

      Za wu mo`emo da ka`emo da je jedna od osobina duhovne aristokratije. Onoga {to je nas na{a Ba{tina, vera svetosavska ali i Sv. Jovana Vladimira u~ila i nau~ila. Ona je ono {to smo i mi koji smo potekli na tlu nekada{we Austro – Ugarske poneli kao svoje nasle|e, kao svoju ba{tinu. Opet moramo da ka`emo oni koji su to kao ba{tinu imali ali i hteli da zadr`e i nastave u neprekinutom kontinuitetu da je po{tuju. Wu su poneli i prihvatili oni, wihovi potomci do dana{weg, koji su hteli i mogli da nau~e. Ka`emo hteli jer nikada znawe ne dolazi na silu, Znawe - uvek jeste i mora da bude i voqna radwa u kojoj neko ne{to li~no `eli… pa tako i da ho}e … bude qubazan, a wegove duhovne, intelektualne mogu}nosti mu to dozvoqavaju.

      Za{to ka`emo i Austrougarska ba{tina. U toj dr`avi nekada je vladala u 18 veku vladala carica po imenu Marija Terezija. Vladala je dugo 40 godina. Danas kada niko ne `eli da ima vi{e od jedno do dva deteta, ona je kao carica odlu~ila druga~ije i imala 16 - toro. Uvela je mnogoborjne reforme: op{tu {kolsku obavezu tako da su deca od 6 do 14 godine morala i}i u {kolu, uspela je da ukine spaqivawe ve{tica, ograni~ila je obaveze kmetova, tako d aim wihovi gospodari nisu mogli tra`iti vi{e, uvela je da svako selo mora da ima babicu koja je imala obavezu da pora|a `ene, naredila je da sva naseqa moraju da budu u{orena, a ulice prave, dok pogledajte danas, ulice izgledaju kao da su ih pijandure projektovale. Strogo se vodilo ra~una o tome ko, kako prema kome mora da se pona{a, morala su se po{tovati pravila i zakon. A malo je poznato da su samu caricu, po wenoj `eqi sav `ivot, dakle i kada je bila vladarka u~ili bontonu … kako treba da se pona{a. A to zna~i da se u~e}i bontonu sav `ivot u~ila kako da da bude qubazna. Srbi su u podigli vi{e crkava i manastira u wenoj carevini, nego u svojim dr`avama, - slavijama kako god da su se zvale od 1918, pa do 1990. godine.

      Za{to jo{ isti~emo austrougarska ba{tina. Pa zato {to na na{em tlu postoji Turska ba{tina... U tu Tursku ba{tina spada nabijawe na kolac, otimawe dece i wihovo odovo}ewe, mu{ke u jani~are, `enske u hareme, silovawe kao normalna pojava, pri ~emu `rtva, ali ni weni uku}ani nemju prava ni da se bune,  ve} to prihvataju kao normalno, pretvarawe crkava u xamije, ru{ewe i uni{tavawe tu}ih svetiwa, trpela su se razno razna poni`avawe, terawe na samoponi`avawe kao vid normalnog pona{awa i sl. Zatim ne po{tovawe zakona, mito, korupcija, la` svuda i na svakom mestu, sistem kadija te tu`i – kadija ti sudi, kao normalni oblik funkcionisawa dru{tva i sistema. Zato izuzimamo tursku ba{tinu, kao I ono {to je do{lo sa wom.

      Nego …         

      [ta ~ini  qubaznost? Re~i? Ta~no:

    Hvala…, Hvala lepo…, Drago mi je…, ^ast mi je i zadovoqstvo…, Molim…, Molim lepo…, Izvolite,... Izvolite {ta mogu da u~inim za vas…, to su re~i koje koristimo kao po~etak razgovora sa nekim, nekim dobro poznatim ali i potpuno nepoznatim, nekim koga prvi, a mo`da i posledwi put vidimo u `ivotu.

      Hvala…, Hvala lepo…, Bilo nam je drago…, Izneli ste veoma lepe i pametne i mudre savete, vide}emo {ta od toga mo`emo da primenimo…, Hvala Vam na saradwi…, Bilo nam je ~ast i zadovoqstvo sara|ivati sa vama…, To su re~i, na~in obra}awa kada sa nekim zavr{avamo razgovor, ili pak wegov monolog, u kome smo bili taj koji slu{a, a on taj koji pri~a.

       A ako je razgovor bio izuzetno neprijatan, onda ka`emo ne{to u stilu: To {to pri~ate veoma je zanimqivo ... ali `urim…, rado }u vas saslu{ati drugom prilikom… izvinte nastavio bih razgovor ali sada trenutno nisam u mogu}nosti…

       Me|utim, ona se ne svodi samo na re~i, Iza prave qubaznosti nikada ne stoje samo i jedino re~i. Ako stoje samo re~i onda qubaznost nije qubaznost, ve} obi~no licemerje. A licemerje spada u one osobine koje bi odredili, u mom Srpskom al vojvo|anskom, kao za~in koji ide uz gordost kao majku svih grehova.

       Pa {ta je jo{ potrebno da bi se bilo qubazan, potrebna je saose}ajnost, zajednica emocija. Iskreno saose}awe sa onim sa kojim razgovaramo. ^ak i kada nam druga strana uporno dokazuje da nije Bo`ije stvorewe, nego ni da nije ni od majmuna, kako tvrdi Darvin. ^ak i prema toj i takvoj strani trebalo, pa koliko mo`emo da budemo qubazni,.. ili barem ... da se potrudimo da to budemo... Da, za pravu iskrenu qubaznost je potrebna saose}ajnost, Nekada ve}a, nekada mawa… zavisi od prilike… koliko koju osobu poznajemo … da li je prilika da joj neke stvari ka`emo ili treba sa~ekati drugu priliku … ali ose}awe topline … ose}awe qubavi … mo`emo pokazati uvek.

        Qubaznost to je i po{tovawe. [to daje drugoj osobi do znawa sa na{e strane da je vredna pa`we, da je vredna da joj se posveti barem deo na{eg vremena, da ta druga osoba predstavqa za nas vrednost. Po{tovawe wenog prava na svoj stav, na svoje mi{qewe, na weno opredeqewe, sa kojim mi naravno ne moramo ni u jednoj ta~ki da se saglasimo. Ali tada je saslu{amo i ako shvatimo da sa tom osobom nemamo o ~emu da razgovaramo ili nam je na~in na koji ona razgovara neprihvatqiv... na|emo na~in da se, pozdravimo ili ako je dru{tvo ve}e ... udaqimo i vi{e ne trudimo da ulazimo u razgovor i polemiku sa wom. Nema svrhe. Stavovi ve}ine qudi su kao religiozne dogme, iza wih ne stoji razum, nego ose}awe gordosti i vere u sopstvenu nepogre{ivost i sopstveno sveznawe.

Qubaznost nikada, nikada, nikada, ne sme prerasti u sa`aqewe. Sa`aqewe je ono {to poni`ava. Doprinosi da se taj drugi ne ose}a dobro. Da se ose}a kao da ga potcewujemo ili poni`avamo. Ona je tako|e za~in koji ide u ~orbu zvanu gordost.

            Drugo, qubaznost nije qubaznost ako je ona okrenuta samo prema onima koji su hijerahijski iznad nas, a ne I prema onima koji su i ispod. Onda je ona tako|e za~in u ~orbi gordosti i zove se poltronstvo.

            Da li }e nam ona olak{ati ili ote`ati `ivot?

            Roditeqi ali i drugi koji nas u~e da budemo qubazni obi~no nam ka`u kako }emo zbog qubaznosti biti prihva}eniji, po{tovaniji, kako }e nas qudi vi{e voleti da se dru`e sa nama, kako }emo zbog qubaznosti boqe pro}i . Sve ovo nam pri~aju … da bi nas ubedili... da budemo qubazni.

            A da li je to ba{ tako … da li boqe prolazimo u `ivotu, u dru{tvu, na poslu, jednom re~ju  ... u svemu onome {to ~ini `ivot, ako smo qubazni.

            Ono {to }u Vam izneti je moje iskustvo.

      Qubaznost ... iako mi je bio ciq da izbegnem nepriajtnosti, mnogu puta je postigla uprano suprotan ciq: donela mi je neprijatnosti u `ivotu.

         Bio sam optu`ivan da se udvaram `enskim osobama prema kojima sam bio qubazan. Znate ono, fin si, qubazan, uqudan pa je to zato ... {to si zaqubqen ... samo ... nema{ snage, stidi{ se… da to otvoreno ka`e{ nego to pokazuje{ kroz svoju qubaznost.

        Kada sam bio qubazan, prema mu{karcima ispadao sam peder. Sada je to ~ak dozvoqeno i dru{tveno prihvaqivo, pa ista logika kao i kod `enskog sveta:ako sam qubazan prema mu{karcu - ja sam peder. I ta~ka ... (Setih se one re~enice iz jednog srpskog filma „il' je peder, il' je Vojvo|anin". Odgovor je u mom slu~aju je - ja sam Vojvo|anin).

          Kada sam bio qubazan, smatrali su da im se uvla~im, da sam poltron, neko ko nema sebe, nego kroz `ivot ide kao glista, puze}i, gmi`u}i. Pa po{to nemam nikakvih kvaliteta, nema znawa, nemam sposobnosti, nemam ni{to {to bi me preporu~ilo, bilo kome, bila kada, za bilo {ta, onda ... onda mi nije prestalo ni{ta drugo nego moram da se uvla~im i poga|ate – zato sam qubazan.

          Kada sam bio qubazan, smatrali su da ih do`ivqavam kao veli~inu, veli~inu prema kojoj su svi drugi, niko i ni{ta, apsolutna nula, naravno u tu apsolutnu nulu sam trebao da se ura~unam i ja. U najve}em broju slu~ajeva nisam ni znao koga imam pred sobom. Malog, velikog, ili koga ve}. Jedino {to sam mogao da vidim su wegove fizi~ke karakteristike.

          Kada sam bio qubazan smatrali su i da sam im du`an pa se zato tako prema wima odnosim. Du`an ... ko zna u ~emu, mo`da u novcu, u tome {to sam im ne{to skrivio, ne{to sam im na`ao u~inio, samo oni jo{ uvek neznaju kada i gde, a ja se bojim da oni to ne saznaju i da mi se s pravom krvavo ne osvete. A ja, pa mene je stid i sram da priznam javno pred wima i zatra`im opro{taj pa sam zato qubazan.

          Kada sam bio qubazan smatrali su to mojim prizanwem, da ja ni{ta ne vredim, da sam ja sme}e, pa zato kao sme}e moram da budem qubazan prema wima.

        Kada sam bio qubazan smatrali su to idealnom prilikom da me ponize i to su ~inili bez ose}awe srama i stida. [ta vi{e, smatrali su to normalnom reakcijom.

         Dobro ... mislim nije dobro ali primqeno je k znawu.

         Me|utim ...

         Kada god je moja qubaznost bila protuma~ena na gorwi na~in znao sam ...

            Imam ispred sebe primitivno, bahato, arogantno, narcisoidno, bolesno, iskompleksirano bi}e. Mo`da i ba{tinika turske kulture. Ili ko zna koje satanisti

            Ali ... kada mi je na qubaznost odgovoreno qubazno{}u, znao sam da me|u tim qudima ja mogu da na|em poznanike, prijateqe, saradnike, kumove, pa ~ak i devojku, a kasnije i `enu. To je bila ona crvena linija koja me je odvajala, odvajala moj svet od wihovog. Znam, da tu granicu nikada ali nikada ne `elim da pre|em, sa nekim mogu da budem qubazan, ne zato {to on to zaslu`uje, ve} zato {to moje vaspitawe tako nala`e, moja ba{tina. Ali sa wim ne}u nikada privatno stati popri~ati, nikada ga ne}u pozvati u svoju ku}u, nikada ga ne}u staviti na spisak mojih prijateqa, saradnika, onih koji su u mom li~nom `ivotu vredni pa`we.

            Ipak, qubaznost moramo da imamo sa onim osobama, koje privatno nepodnosimo, nikako ne prihvatamo ni wih ni wihovo pona{awe, sistem vrednosti, ali moramo na poslu da sara|ujemo. Zato nam je qubaznost tako|e potrebna, da na|emo formu, oblik kroz koji }emo tu li~nu odbojnost prevladati kada zbog posla moramo da sara}ujemo. Naravo i ta druga strana mora da ispoqu odre|eni stepen qubaznosti. U suporotnom bilo kakva poslovna komunikacija nije mogu}a.

Biti qubazan to je za mene jedna od osobina GOSPODINA. Se}a }u se uvek re~i gospodin Radoslav Mici}, biliotekara Matice Srpske, koji je uvek na pitawe:

-         Kako ste?

          Odgovara:

  • Sirotiwski ali gospodski.

Predivno re~eno. Iako je umro, evo ovde ga spomiwem i time spre~avam da wegovo ime umre sa wim.

            Ipak, da li je sve to {to je re~eno dovoqan razlog da budemo qubazni. Mo`e da bude ali … Za{to treba da budemo qubazni, ako smo vernici hri{}ani odgovor je jednostavan - pa to je jedna od hri{}anskih vrlina, Onih vrlina kojima se kupuje Carstvo Nebesko. E na to smo mislili kada smo spomenuli svetosavsku ba{tinu i ba{tiju Sv. Jovana Vladimira, prvog srpskog vladra svetiteqa.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da potpi{e kapitulaciju. A upravo je on potpisao kapitulaciju. Takvo ovla{}ewe nije imao ni general Kalafatovi}. A on je drugi koji ju je potpisao. Time je Dra`a jasno pokazao i poru~io svima da ima pravnu svest, znaju}i ko ima, a ko ne, pravo da ne{to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Marko [aptovi} o Studenici

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~e o intelektualcu

             Od kako sam ~uo za ovaj pojam u meni se rodila `eqa da to budem i postanem jednog dana. Prva stvar koja me mu~ila ko je i {ta je intelektualac?

                Dobro i visoko obrazovawe se podrazumeva. Ali mi je uvek bilo jasno da to nije dovoqno. Biti stru~wak je potrebno ali nije dovoqno da se bude intelektualac. Intelektualca mora da krasi i pona{awe i maniri. Prvo mora da po{tuje druge. Ne sme da ih vre|a, omalova`ava, poni`ava, ismejava, Pogotovu da ih vre|a i omalova`ava zato {to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • „Za{to me zove{?“

    ^esto mi se de{ava da kada pozovem nekoga telefonom ili mu po{aqem poruku preko interneta, nekome koga smatram prijateqem, da mi postavi pitwe „za{to me zove{?“ Nekako se ose}am nelagodno tada. Naj~e{}e one koje smatram prijateqima zovem bez ikakvog konkretnog razloga zovem ih prosto zato {to su pripadnici mog socijalnog okru`ewa i zato {to me se ti~e wihova sudbin, wihov `ivot.

                Kada im ka`em da ih zovem zato {to jednostavno `elim da ih ~ujem, kako su, {ta rade, {ta se doga|a u

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Srbi izme|u naroda i nacije

                [ta su Srbi narod ili nacija? Usu|ujem se da ka`em i jedno i drugo. Oni koji su pripadnici naroda su to zato {to su im roditeqi Srbi ili zato {to `ive u Srbiji ili im je otac Srbin, pa se nekako samim tim opredequju da budu Srbi. Oni to ne do`ivqavaju to ka ne{to posebno, ne smatraju da srpstvo ima neki sadr`aj, koji treba privatiti zato {to su Srbi. Srpstvo je biolo{ka kategorija koju kao tavku treba prihvatiti i ni{ta vi{e. To je kategorija kao bilo koja drugl.

                 Pripadnici srpske nacije, su poreklom Srbi od oba roditeqa, jednog ili oni koji su ro|eni u Srbiji. Za razliku od pripadnika srpskog naroda oni ose}aju emotivnu vezu sa ostalim Srbima ma gde oni `iveli. Prva stvar je da svaki Srbin je dobro do{ao u koji god kraj Srbije do{ao. On je svoj na svome. Za svakoga Srbina va`e ista prava i isti polo`aj. To je za pripadnika srpskog naroda ne prihvatqivo. [ta }emu mu npr. neko iz Vojvodine u Kragujevcu? Neka sa vrati odakle je do{ao. Ovo je sam autor do`iveo kada se u Ni{u gde radim `alila devojka iz Toplice, po principu {ta }u ja iz Vojvodine u Ni{u, {to se ne vratim u svoj kraj, u Vojvodinu. Ipak, to joj nije pro{lo.

                 Za pripadnike srpske nacije je potpuno normalno, da neko do|e iz drugog kraja Srbije u wegov kraj, da tu postigne uspeh u karijeri, politici, sportu ili ve} ne~emu tre}em. Ponovimo jo{ jednom to je za wega potpuno normalno.

                 Drugo po ~emu se razlikuju jeste da li wih bole rane svoga roda? Pripadnika srpskog naroda ne. On drug Srbe ne do`ivqava kao sebe. Nikada. Oni su samo oni koji do|u sa strane da jedu iz wegove ~inije. Ako ih neko maltretira, tu~e, ubija, to se wega ne doti~e. On je iznad toga, Iznad tih primitivnih stvari. On odbija da saose}a sa drugim Srbima ,koji pate.

             Pripadnika srpske nacije sve Srbe do`ivqava kao sebe. Svako je Srbin deo wega. Wega sve rane roda wegovog bole. On je zainteresovan da im pomogne i poma`e  im  u onoj meri kojoj se to i o~ekuje. Poma`e im kolko su wegove mogu}nosti.

                  Pripadnik srpskog naroda nema nacionalnu svest. Wegova svest ~esto ide do kraja atara gde je ro|en ili gde `ivi. On one iza tog atara ne do`ivqava kao deo sebe. ^ak, nekada i u`e ili ne{to {ire. Npr. u Beogradu krug dvojke, je dokle dopire wegov pogded, dokle on ima empatiju. Izvan tog kruga nisu wegovi, nisku oni ~ija ga sudbina doti~e. Oni izvan toga kruga ga samo optere}uju i sva|aju sa svetom. On zbog wih ne mo`e normalno da `ivi. Wemu podi`u pritisak zbog wih. Uznemiravaju ga. [ta on ima sa wima, ni{ta, neka se svako brine za svoje probleme. Wihovi problemi nisu wegovi problemi. Na kraju on ne `eli da zbog problema tamo nekih … on ima problema. Nema mesta za wih u wegovim molitvama ako se uop{te moli Bogu.

               Pripadnika srpske nacije sve rane wegovor roda bole. Svaki udarac na bilo kog Srbina je udarac, na wega. On smatra, on je ube|en da napad na bilo kog Srbina je napad i na wega. Napad na jednoga je napad na sve. Ako se moli Bogu on se moli za sve Srbe bilo gde da `ive.

                Za pripadnika srpskog naroda je pripadnik srpske nacije, je nacionalista, {to kod wega ima pogrdno zna~ewe, on je {ovinista ~esto, pa ~ak i fa{ista. To {to on nema neku svest on progla{ava sve one koji imaju najgorim kategorijama.  Toga se ne stidi, {ta vi{e on to stalno isti~e. Da to da on ode u drugi kraj Srbije iz kojeg on nije i da tamo pravi karijeru, poslovnu, politi~ku sasvim sve jedno je za wega normalno. To je ono {to oni ne priznaju onima koji do|u u wihov {or.

               Za pripadnike srpske nacije, pripadnici srpskog naroda su qudi bez nacionalne svesti, bez empatije za druge. Qudi koji nemaju nacionalnu svest, nemaju ose}aj za drugog. Qudi kojima su bitni samo oni sami sebi i naj~e{}e niko drugi. Ako im je neko bitan to onaj od koga oni imaju korist ili o~~ekuju da }e je imati. ^esto se pripadnici srpskog naroda izja{wavaju kao pripadnici druge nacije. To je ono {to pripadnici srpske nacije osu|uju ali protiv ~ega nemaju mo}i.

             Dakle, jaz izme|u pripadnika srpskog naroda i srpske nacije je veliki. Osnovno {to ih razlikuje je prava drugog Srbina kada do|e u wihovu sredinu i postojawe ili odsustvo postojawa prema elementima srpskog identiteta i stradawu srpskog ~oveka negde drugde zato {to je Srbin.

               


     

    Comments powered by CComment

     
  • Kad ode . odu qudi koji su ti dragi

    Svako od nas zna da je smrt neminovna… da }emo svi jednog dana umreti, oti}i…  Tu ~iwenicu sam prihvatio kao dete ili … barem sam mislio da sam je prihvatio … Odlazile su bake i deke koje su bili stari, pa zatim neki bliski qudi od pogibije, te{ke bolesti. Niko nije oti{ao onako … samo legao i nije se probudio. To me je, verovatno nesvesno, u~vrstilo u uverewu da se ne umire od starosti nego od bolesti. Odlazili su mi dragi qudi, tetke, stri~evi, te~e, strine, re|e, bra}a, sestre ili neko tako

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Bog nikom du`an ne ostaje

    Pri~a koju }u Vam ispri~ati je ona koju je meni ispri~ala moja majka koja ju je do`ivela, a ja }u Vama, da se zna da se pamti, pa da se ne{to i zapamti iz we i izvuku neki zakqu~ci.

                Naime, ova pri~a po~iwe kada je moja majka, rodom Bana}anka ube|ena od strane komunista, da napusti svoj rodni kraj i da ode u Bosnu da radi da tamo prosve}uje onaj narod, a Bosanke koje su se sa wom {kolovale za u~iteqicu do{le su u Vojvodinu, da jednom i one u`ivaju u `ivotu.

                Selo koje je

    Write comment (0 Comments) Опширније...