PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 71 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

02255804
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
482
653
3967
3967
11109
18185
2255804

0.40%
4.71%
0.64%
0.24%
0.06%
93.95%
Online (15 minutes ago):2
2 guests
no members

Ваш ИП:216.73.217.62

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Kosmet i materijalna egzistencija

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

Kada se ka`e da se Kosmet mora predati i na wega zaboraviti to se pravda izme|u ostalog i ekonomskim razlozima. Ta pri~a nije nova. Tu pri~u smo ve} ~uli kada su predavani – prodavani Knin, Republika srpska Krajina, Republika Srpska, Makedonija koja je kao deo Srbije u{la u sastav Jugoslavije, Crna gore i sl. Ekonomskim razlozima su pravdani i prodaja Srba Ha{kom tribunalu. Tako smo prodali i predali, svu elitu Srbije, Republike srpske Krajine, Republike Srpske. Tako|e smo im dali i na{e arhive, da bi mogli boqe da pi{u optu`nicu protiv nas.

            Da li je ovo neki presedan, da li je ovo ne{to {to do sada nismo sreli. Moja malenkost smatra da nije.

Prvo jo{ onomad kada su partizani digli ustanak, krenula je pqa~ka, pa ubijawe, pa opet pqa~ka i otima~ina. Bili su kako ka`u sami proleteri, to zna~i slepac koji nigde ni{ta nema. Preko no}i su do{li do vila, ku}a, stanova, foteqa, sve bez rada i znoja. Kako - pqa~kom. Najunosnijom granom ekonomije. Prvo su je zvali konfiskacija, pa eksproprijacija, pa genijalci izmisli{e samodoprinos koji mora{ da da{, i tako redom. I tako decenijama. Neko je pla}ao, struju, vodu, TV, neko nije. Oni koji su imali ose}awe da dr`ava od ne~ega mora da se izdr`ava pla}aili su, oni koji su navikli da kradu i otimaju i da to nazivaju ekonomskim razmi{qawem nisu. Svako je krao prema zaslugama u lopovskom sistemu. Krao deda, otac, sin, unuk. Ali sve to bi malo.

Jo{ pre nekoliko decenija donet je zakon o klawu dece, tj. stru~no nazvan abortus. [ta je zna~io ovaj zakon On je ube|ivao mlade `ene da treba da ubiju sopstveno dete da bi one boqe `ivele. One su to kod nas u Jugoslaviji prihvatile. Ubijale su na stotine hiqada dece godi{we, i to ne jednu, dve godine, ve} decenijama. Poubijana je ~itava jedna biv{a Jugoslavija. Barem 10 puta vi{e nego {to je Hitler poubijao. Hitler je zlo~inac, opravdano. Oni koji su doneli ovaj zakon i u wega ube|ivali mlade `ene, nisu nazvani zlo~inci. Pobijena deca, pri~alo se zavr{avaju kao sirovina za kozmeti~ku industriju, neki su govorili da zavr{avaju u kontejnerima kao hrana za pacove, mi{eve, ma~ke. Ove podatke treba imati u vidu ali ne vidim zna~ajniju razliku izme|u wih. Osim {to moram da priznam da u prvom slu~aju ~ak le{evi ove dece donose profit, a ona nemaju prava ni na grob. Vaqda deca nisu qudi. Kako se pravda ovo ubijawe dece – pravda se planirawem porodice, da ona koja nisu pobijena mogu lepo da `ive. Dakle, da bi jedno dete lepo `ivelo, 10 treba ubiti. Ovo Hitler nije pisao, ovo su pisale i objavqivale napredne snage Evrope, SAD i sl demokrate, socijaldemokrate, komunisti i sl. I dok je Hitler bio do`ivqen kao zlo, ova logika nije, deca su ubijana, ubijaju se i danas i bi}e ubijana, da bi ono jedno lepo `ivelo.

Zatim su nas ubedili da mi Srbi nismo sposobni da radimo i organizujemo proizvdwu. Zato su doneli odluku da milione Srba {aqu na Zapad da rade i zarade. I to slawe qudi u inostranstvo zvalo se: privremeni rad, a u stvari na trajno iseqavawe, ~ime se slabio biolo{ki potencijal Srba, a Srbi koji su oti{li tamo vremenom su zaboravilo svoj jezik, veru, pretke, azbuku, sve ono {to ih je ~inilo wima. Ta~no je – oni jesu slali novac u otaxbinu i time pla}ali nelikivdnost doma}e privrede. Tako je nekada jugoslovenska i srpska privreda, a danas samo srpska dobijala milijarde maraka, dolara, danas evra, {vajcaraca koji su upumpavani da bi se ekonomski koliko toliko odr`ala dr`ava koju su vodili slepci koji nisu znali da rade i zarade.

Zatim je usledilo zadu`ivawe. Po{to crveni vlastodr`ci nisu bili sposobni da rade i zarade, uzimali su kredite, zadu`ili su - ne nas, nego i svoje ~ukununuke. Dodu{e, pitawe je da li }e ih i imati. Koliko su svoje dece pobili ~udilo bi me kada bi do tada postojao iko.

Drugo uspe{na grana wihove ekonomije, je pro{ewe po svetu. Znate {ta je to – sre}emo skoro svaki dan. Ide se okolo i prosi, tra`i se neki dinar, neki evro, neki ... A za uzvrat se prosipa mr`wa prema sopstvenom narodu. Ekonomija tipa - lepo je pogledati, a jo{ boqe dati. Ko ceni one koji prose, niko. I pro{wu vlastodr`ci pravdaju da treba pre`iveti. Prose qudi ali ne samo u svoje, nego i u va{e ime. Da time ne blate samo sebe nego i nas to nije potrebno ni nagla{avati.

Naravno, pri~a ne bi bila kompletna bez raspordaje svog na{eg ekonomskog bogatstva za koje su stranci ili vlastodr`ci bili zainteresovani, uglavnom da opqa~kaju, a ne da ga unaprede. Neznaju oni {ta zna~i raditi i zaraditi.

            Ve} smo spomenuli prodaju RSK, Republike Srpeks i drgih srpskih zemaqa, prodaju naroda i izdaju. Izdali su 41, pa se neko nadao da ne}e 91. Kako je ispalo videli smo.

            Evropa nas danas ube|uje, a to rade i na{i kvislinzi da ako ho}emo da `ivimo da moramo da predamo Kosmet. Kosmet }e se sutra zvati Vojvodina, Ra{ka oblast, Pre{evska dolina, Republika Vla{ka, od Ni{a do Vrawa }e da prave Romsku republiku i tako redom.

            Eto to su Vam komunisti, partizani, demokrate, zovite ih kako ho}ete. Eto za{to smo mi ovde, a ne tamo. Mi znamo da smo za dr`avu i da smo dr`avotvorni.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete socijalizma. I{ao je na radne akcije, pri~ao je kako mu je za dlaku izmakla udarni~ka zna~ka. nisam bio komunista, niti poticao iz takve porodice. Sve {to je wemu bilo sveto meni je bilo strano. Voleo je da bude duhovit na ne~iji ra~un i da tako zabavqa

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – drugi deo

               Kada sam zavr{io Pri~u o mr`wi – prvi deo, setio sam se jo{ nekih pri~a. Ovo je druga pri~a koju }u Vam ispri~ati. Da li je posledwa ne znam?

              Obojica smo bili iz Rume rodom. On je poreklom bio iz Bosne ili iz Krajne. Da li Lika, Kordun ili Banija, nikada nisam zapamtio. Nije mi to bilo ni bitno. Znao sam da odande dolaze kolonisti, komunisti, partizani, oni koji vole vi{e Tita od sebe, svoje tate i mame, bake i deke. Od svoje, jo{ uvek, ne ro|ene dece. To mi je bilo

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • О титули ВОЖД код Срба

    Титула вожд, преводи се и објашњава као вође. Ипак, није сваки вођа Срба добијао ову титулу. Добијали су је само они које је српски народ доживљавао као најзначајније вође.

              Први код Срба ову титулу је добио и носио, вероватно тек наком смрти Свети Сава. Ословљаван је као „вожд отачаства на благоверје“. Срби су затим на следећег вожда, односно вождове чекали више од пола века. Први вожд постаће потом краљ Милутин (1282 – 1321), краљ Стефан Дечански (1321 – 1321) и краљ и цар Стефан

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • MOJA PONUDA MOJIM STUDENTIMA ILI KAKO PREVAZI]I SUKOBE KAO INTELETUALAC

    Od novembra 2024. po~ele su blokade na fakultetima. Fakulteti su prestali da rade. Po~ela je pobuna protiv vlasi tj. Aleksandra Vu~i}a. Iako su izbori bili po~etkom godine i nije pro{lo ni godinu dana od wih, neko je umislio da treba da ga smeni bez izbora i da zato koristi studente.

                Po~eo je bezpo{tedni sukob sa vla{}u u kome se nisu birale re~i, ni piostupci. On je prikazivan kao prase na ra`wu, wegove priostalice su ga|ane jajima, Blokirani su mostovi u Novom Sadu i to je

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Ante Paveli} po drugi put me|u Srbima

    Kada sam tamo 90 – tih godina bio post diplomac u Beogradu najve}i deo vremena sam provodio po bibliotekama. ^itao sam kwige ali najvi{e periodiku, Mogu slobodno re}i da sam pro~itao nekoliko stotina ~asopisa, listova, kalendara, godi{waka i sli~no. ^itao sam stru~nu {tampu, politi~ku, versku, nacionalnu, stale{ku, regionalnu i sli~no.

    Jednom sam tako tra`e}i {ta bi ~itao nai{ao na ~asopish Hrvatski narod, glasilo hrvatskog usta{kog pokreta. Naravno da sam odmah naru~io i po~eo da ~itam. Bio

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • SRBI I SRBI - DVA-DRUGA I JEDAN BRAT

    Срби и Срби илити

    грађански рат 41 – 45 после 50 година

     

              Једна од највећих трагедија српских била је грађански рат између Срба и Срба од 1941. до 1945. године. Док су на територији целе бивше Југославије текла српска крв од оних који су у томе видели добро, на том истом простору одвијао се грађански рат између партизана и равногораца. Наравно било је православних Срба у усташама и то кажу 14 посто. Срби муслимани били су такође у усташама и муслиманској милицији. Усташе и

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pismo jednoj prijateqici povodom 8. marta

    Po{tovana moja prijateqice,

     

                Pi{em ti pismo, jer ne mogu da sve napi{em kroz poruke. Sam sam ti napisao da ne slavim sekularne praznike. 8. mart Dan `ena,kao ni 1. maj Dan rada i sli~no. Takvih praznika ima na desetine. Duboko sam sumwi~av prema svim tim praznicima. Niti znam ko ih je osnovao, niti za{to se ba{ toga dana slave i sli~no. Za verske praznike znam da ih je uvela crkva, koja je u mojim o~ima autoritet. Za dr`ave praznike znam da ih je uvela moja dr`ava, dr`ava u kojoj

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Jedna pri~a o komplimentima

                     Kompliment, odnosno komplimenti. Moj duhovnik bi rekao prvi lek u le~ewu gorodosti. Kompliment zna~i priznati drugom, da je dobar, izuzetan. Priznati drugom veli~inu. Priznati da nekim svojim pona{awem ili nekom svojom osobinom, druga ili drugi, zavre|uje na{u pa`wu, izaziva ponekad duboko po{tovawe, divqewe. Kompliment se mora dati nekome koga po{tujemo, koga uva`avamo. [to je vi{e komplimenata to je vi{e po{tovawa i uva`avawa. Iza svakog komplemnta stoji iskreno mi{qewe

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Htedoh ti ne{to re}i

    Htedoh, htedoh, da povodom 2.000.000 posetilac mog sajta Peomu}urko, tre}e nedelje Vaskr{njeg posta u nedelju, 2025. godine da Vam ne{to ka`em, ne{to poru~im. Htedo da to ka`em da obele`im ovaj, za moj sajt za koji jedino ja pi{em, veliki i zna~ajan doga|aj. Htedoh da Vama kao nekome ko je deo mene ne{to ka`em i poru~im ... Ne{to {to }e meni i Tebi ili Vama ne{to zna~iti... meni kao nekome koji {alje poruku koja mi mnogo zna~i, tebi sa nadom da }e i tebi bar ne{to zna~iti. Da }e zna~iti

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Neistra`ene tajne srpske pro{osti

     


     

    Write comment (0 Comments)