PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 189 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

02255923
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
21
580
601
3967
11228
18185
2255923

0.40%
4.71%
0.64%
0.24%
0.06%
93.95%
Online (15 minutes ago):4
4 guests
no members

Ваш ИП:216.73.217.62

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Mogu li partizani

Оцена корисника:  5 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активна
 

Mogu li partizani (i wihovi potomci)

biti po{teni

({to se grbo rodi vreme ne ispravi)

 

            Kada se za nekoga ka`e da je po{ten pod tim se podrazumeva da nije ni lopov ni razbojnik. Dakle, da nije krao ni bez primene sile, ni primewuju}i silu. Za partizane – komuniste koji su sami pevali:

Svoje nemam tu|e dizam

To se zove komunizam,

pri~a o po{tewu deluje bezpredmetno. Oni koji su bili ni{ta, a trebali su da postanu sve, kako peva wihova Internacionala, nisu to mogli bez kra|e. Ne radi se ovde o nekoj li~noj kra|i, o kra|i koji je mo`da ili nije po~inio neki pojedinac komunista. Toga je bilo ili nije bilo u konkretnom slu~aju.

            Prvo, ko su bili komunisti? Proleteri – oni koji nigde ni{ta nemaju, {to bi obi~an srpski ~ovek rekao slepci. E, sadu su ti slepci `eleli da budu sve. A to ne ide bez para, a kako ih nemaju to mora da kradu ili da se bave razbojni{tvom. Naravno, mo`e se re}i mogu oni i radom da do|u do para. Pa, da su hteli da rade oni bi radili i zaradili, pa ne bili slepci. Kra|a o kojoj govoriom de{avala se za vreme rata, ali ona najva`nija desila se posle rata, kada su oduzimali qudima sve, stoku, zemqu, radwe, ku}e. Onima koji su bili ba{ bogati oduzimali su fabrike, rudnike, banke. Jednom re~ju sve {to drugi imaju, a oni kao slepci nemaju treba pokrasti, a vlasnike pobiti, kako im sutra ne bi zanovetali, kako su ih pokrali. Deo ne treba pobiti, treba ostaviti, da se mu~e, umiru od gladi, bolesti, treba da pate zato {to su imali dok oni, slepci, bezga}ni proleteri nisu imali ni{ta. Treba slepci da se mukma doma}ina nasla|uju, u`ivaju, budu sre}ni jer eto oni pla}aju za to {to su wihovi preci bili vredni i radni i generacijam ne{to sticali {to wihovi preci, kao ni oni sami nisu. Oni treba da stradaju za to {to wihovi preci nisu bili kockari, pijanice, raspiku}e, nego vredni, marqivi, {tedqivi, {to su bili finansijski pismeni, za razliku od ovih drugi nepismenih, lewih. Zbog svega toga oni moraju i treba da stradaju. A ako wihova sposobnost ih ipak dovede u situaciju da mogu da uspeju, bilo kada u bilo ~emu, treba ih onemogu}iti po svaku cenu, tek tada ih treba poniziti, i`ivqavati, ~initi im ono {to samo bolesni um je sposoban da smisli, da prokunu dan i ~as kada ih je majka rodila.

            Ipak, jednu kra|u ne mogu da razumem - {to su krali muzi~ke instrumente, npr. violine, viole, klavire i sl. [ta }e to wima, prvo za to treba imati sluha, mislim muzi~kog. Drugo, to pripada aristokratsko – crkveno – bur`oaskoj kulturi. U vreme kada se oni pojavquju aristokratija je prore|ena, crkva uzdrmana, a bur`oaziju su oni potamanili. [ta recimo wima mo`e da ka`e jedan Mokrawac, jedan Bini~ki, da ne spomiwem kir Stefana Srbina, kir Isaiju Srbina i kirNikolu Srbina. Ni{ta ... oni su sami pevali pesmicu:

Pevaju ma{inke lep{e nego ptice.

Dakle, ako im je do muzike neka uzmu ma{inke, a po{to tvrde da su postali od majmuna, mogu da puste svoje pretke, pa lepo kompozicija – majmuni i ma{inke. Lepo se i sla`e ko Merlin Monro.

            Pitate me da li mogu oni da prestanu da kradu. Pa kako. Kako da prestanu. Oni neznaju da rade i zarade, oni su sposobni samo da kradu, prosja~e, prodaju tu|e i sl. Mora tako, pa oni svoje nemaju, ne umeju da rade i zarade, a ho}e lepo i bogato da `ive. Dakle ...

            A da li bi mogli da se pokaju i prevaspitaju, pa da promene sebe oni li wihovi potomci pa da vi{e ne budu takvi, nego da budu doma}ini. Ha, ta je dobra ali ajd da uzmemo u obzir da se to i desi. Da se oni promene za 180 stepeni. Da li bi onda mogli da budu po{teni. Odgovor je opet odri~an. Za{to. Pa lepo nemogu jer nemaju para da vrate ono {to su pokrali. Zamislite da su 1945 godine ukrali od vas, va{eg oca, va{eg dede 1 klavir danas sa kamatom od 7 posto trebali bi da vrate oko 900 klavira. Da li je to mogu}e. Ako su ukrali 1 hektar danas sa kamatom od 7 posto treba da vrate oko 900 hektara. Dakle, bilo ~ega da su oduzeli treba to da vrate oko 900 puta vi{e. Da li oni to mogu, naravno da ne. A da li je pravedno da tra`ite kamatu. Pitajte banke da vam daju novac bez kamate na neodre|eno, {ta }e vam re}i. Pitate za{to 7 posto, pa toliko je za vreme Tite wihovog bila kamata po vi|ewu. Ka`ete da novac nije najvredniji. Dobro ima i toj logici mesta… Ali kako mo`ete da vratiti tu|e `itovote i to dve vrste, one koje su komunisti poubijali i drugi ~ije su `ivote uni{tili. Kako }ete iz groba da vaskrsnete 600.000 Srba koje je Tito sa svojim pobio posle rata. Kako mo`ete da vaskrsnete 20 miliona dece koja su kroz abortuse pobijenjena. Kako mo`ete da vaskrsnete decu, koju bi ova deca imala da nisu kroz abortus pobijena. Nikako. Zna~i krv osteje na vama va{im potomcima do kraja sveta. Drugo. Da oni nisu po~inili pqa~ku neko drugi bi `iveo u svojoj vili, svirao na svom klaviru, jeo iz svoga escajga, jeo svoju stoku, bio poslanik, ministar, profesor, a ovako, bio je uni{ten ~ovek, bez obzira da li je ~amio u zape}ku, bio u zatvoru ili trunio pod zemqom.

            Eto zato, {to su to u~inili {to ne mogu da poprave u~iweno, oni i wihovi potomci i da ho}e da budu po{teni. Pita{ za koliko, pa kamate }e i danas da raste i sutra, sve do drugog Hristovog dolaska. Zna~i nikada!!!!!!!!!!!


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete socijalizma. I{ao je na radne akcije, pri~ao je kako mu je za dlaku izmakla udarni~ka zna~ka. nisam bio komunista, niti poticao iz takve porodice. Sve {to je wemu bilo sveto meni je bilo strano. Voleo je da bude duhovit na ne~iji ra~un i da tako zabavqa

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – drugi deo

               Kada sam zavr{io Pri~u o mr`wi – prvi deo, setio sam se jo{ nekih pri~a. Ovo je druga pri~a koju }u Vam ispri~ati. Da li je posledwa ne znam?

              Obojica smo bili iz Rume rodom. On je poreklom bio iz Bosne ili iz Krajne. Da li Lika, Kordun ili Banija, nikada nisam zapamtio. Nije mi to bilo ni bitno. Znao sam da odande dolaze kolonisti, komunisti, partizani, oni koji vole vi{e Tita od sebe, svoje tate i mame, bake i deke. Od svoje, jo{ uvek, ne ro|ene dece. To mi je bilo

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • О титули ВОЖД код Срба

    Титула вожд, преводи се и објашњава као вође. Ипак, није сваки вођа Срба добијао ову титулу. Добијали су је само они које је српски народ доживљавао као најзначајније вође.

              Први код Срба ову титулу је добио и носио, вероватно тек наком смрти Свети Сава. Ословљаван је као „вожд отачаства на благоверје“. Срби су затим на следећег вожда, односно вождове чекали више од пола века. Први вожд постаће потом краљ Милутин (1282 – 1321), краљ Стефан Дечански (1321 – 1321) и краљ и цар Стефан

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • MOJA PONUDA MOJIM STUDENTIMA ILI KAKO PREVAZI]I SUKOBE KAO INTELETUALAC

    Od novembra 2024. po~ele su blokade na fakultetima. Fakulteti su prestali da rade. Po~ela je pobuna protiv vlasi tj. Aleksandra Vu~i}a. Iako su izbori bili po~etkom godine i nije pro{lo ni godinu dana od wih, neko je umislio da treba da ga smeni bez izbora i da zato koristi studente.

                Po~eo je bezpo{tedni sukob sa vla{}u u kome se nisu birale re~i, ni piostupci. On je prikazivan kao prase na ra`wu, wegove priostalice su ga|ane jajima, Blokirani su mostovi u Novom Sadu i to je

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Ante Paveli} po drugi put me|u Srbima

    Kada sam tamo 90 – tih godina bio post diplomac u Beogradu najve}i deo vremena sam provodio po bibliotekama. ^itao sam kwige ali najvi{e periodiku, Mogu slobodno re}i da sam pro~itao nekoliko stotina ~asopisa, listova, kalendara, godi{waka i sli~no. ^itao sam stru~nu {tampu, politi~ku, versku, nacionalnu, stale{ku, regionalnu i sli~no.

    Jednom sam tako tra`e}i {ta bi ~itao nai{ao na ~asopish Hrvatski narod, glasilo hrvatskog usta{kog pokreta. Naravno da sam odmah naru~io i po~eo da ~itam. Bio

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • SRBI I SRBI - DVA-DRUGA I JEDAN BRAT

    Срби и Срби илити

    грађански рат 41 – 45 после 50 година

     

              Једна од највећих трагедија српских била је грађански рат између Срба и Срба од 1941. до 1945. године. Док су на територији целе бивше Југославије текла српска крв од оних који су у томе видели добро, на том истом простору одвијао се грађански рат између партизана и равногораца. Наравно било је православних Срба у усташама и то кажу 14 посто. Срби муслимани били су такође у усташама и муслиманској милицији. Усташе и

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pismo jednoj prijateqici povodom 8. marta

    Po{tovana moja prijateqice,

     

                Pi{em ti pismo, jer ne mogu da sve napi{em kroz poruke. Sam sam ti napisao da ne slavim sekularne praznike. 8. mart Dan `ena,kao ni 1. maj Dan rada i sli~no. Takvih praznika ima na desetine. Duboko sam sumwi~av prema svim tim praznicima. Niti znam ko ih je osnovao, niti za{to se ba{ toga dana slave i sli~no. Za verske praznike znam da ih je uvela crkva, koja je u mojim o~ima autoritet. Za dr`ave praznike znam da ih je uvela moja dr`ava, dr`ava u kojoj

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Jedna pri~a o komplimentima

                     Kompliment, odnosno komplimenti. Moj duhovnik bi rekao prvi lek u le~ewu gorodosti. Kompliment zna~i priznati drugom, da je dobar, izuzetan. Priznati drugom veli~inu. Priznati da nekim svojim pona{awem ili nekom svojom osobinom, druga ili drugi, zavre|uje na{u pa`wu, izaziva ponekad duboko po{tovawe, divqewe. Kompliment se mora dati nekome koga po{tujemo, koga uva`avamo. [to je vi{e komplimenata to je vi{e po{tovawa i uva`avawa. Iza svakog komplemnta stoji iskreno mi{qewe

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Htedoh ti ne{to re}i

    Htedoh, htedoh, da povodom 2.000.000 posetilac mog sajta Peomu}urko, tre}e nedelje Vaskr{njeg posta u nedelju, 2025. godine da Vam ne{to ka`em, ne{to poru~im. Htedo da to ka`em da obele`im ovaj, za moj sajt za koji jedino ja pi{em, veliki i zna~ajan doga|aj. Htedoh da Vama kao nekome ko je deo mene ne{to ka`em i poru~im ... Ne{to {to }e meni i Tebi ili Vama ne{to zna~iti... meni kao nekome koji {alje poruku koja mi mnogo zna~i, tebi sa nadom da }e i tebi bar ne{to zna~iti. Da }e zna~iti

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Neistra`ene tajne srpske pro{osti

     


     

    Write comment (0 Comments)