PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 335 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01841997
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
318
260
1347
2035
9497
11987
1841997

0.50%
5.98%
0.81%
0.30%
0.07%
92.32%
Online (15 minutes ago):5
5 guests
no members

Ваш ИП:54.211.203.45

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Mogu li partizani

Оцена корисника:  5 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активна
 

Mogu li partizani (i wihovi potomci)

biti po{teni

({to se grbo rodi vreme ne ispravi)

 

            Kada se za nekoga ka`e da je po{ten pod tim se podrazumeva da nije ni lopov ni razbojnik. Dakle, da nije krao ni bez primene sile, ni primewuju}i silu. Za partizane – komuniste koji su sami pevali:

Svoje nemam tu|e dizam

To se zove komunizam,

pri~a o po{tewu deluje bezpredmetno. Oni koji su bili ni{ta, a trebali su da postanu sve, kako peva wihova Internacionala, nisu to mogli bez kra|e. Ne radi se ovde o nekoj li~noj kra|i, o kra|i koji je mo`da ili nije po~inio neki pojedinac komunista. Toga je bilo ili nije bilo u konkretnom slu~aju.

            Prvo, ko su bili komunisti? Proleteri – oni koji nigde ni{ta nemaju, {to bi obi~an srpski ~ovek rekao slepci. E, sadu su ti slepci `eleli da budu sve. A to ne ide bez para, a kako ih nemaju to mora da kradu ili da se bave razbojni{tvom. Naravno, mo`e se re}i mogu oni i radom da do|u do para. Pa, da su hteli da rade oni bi radili i zaradili, pa ne bili slepci. Kra|a o kojoj govoriom de{avala se za vreme rata, ali ona najva`nija desila se posle rata, kada su oduzimali qudima sve, stoku, zemqu, radwe, ku}e. Onima koji su bili ba{ bogati oduzimali su fabrike, rudnike, banke. Jednom re~ju sve {to drugi imaju, a oni kao slepci nemaju treba pokrasti, a vlasnike pobiti, kako im sutra ne bi zanovetali, kako su ih pokrali. Deo ne treba pobiti, treba ostaviti, da se mu~e, umiru od gladi, bolesti, treba da pate zato {to su imali dok oni, slepci, bezga}ni proleteri nisu imali ni{ta. Treba slepci da se mukma doma}ina nasla|uju, u`ivaju, budu sre}ni jer eto oni pla}aju za to {to su wihovi preci bili vredni i radni i generacijam ne{to sticali {to wihovi preci, kao ni oni sami nisu. Oni treba da stradaju za to {to wihovi preci nisu bili kockari, pijanice, raspiku}e, nego vredni, marqivi, {tedqivi, {to su bili finansijski pismeni, za razliku od ovih drugi nepismenih, lewih. Zbog svega toga oni moraju i treba da stradaju. A ako wihova sposobnost ih ipak dovede u situaciju da mogu da uspeju, bilo kada u bilo ~emu, treba ih onemogu}iti po svaku cenu, tek tada ih treba poniziti, i`ivqavati, ~initi im ono {to samo bolesni um je sposoban da smisli, da prokunu dan i ~as kada ih je majka rodila.

            Ipak, jednu kra|u ne mogu da razumem - {to su krali muzi~ke instrumente, npr. violine, viole, klavire i sl. [ta }e to wima, prvo za to treba imati sluha, mislim muzi~kog. Drugo, to pripada aristokratsko – crkveno – bur`oaskoj kulturi. U vreme kada se oni pojavquju aristokratija je prore|ena, crkva uzdrmana, a bur`oaziju su oni potamanili. [ta recimo wima mo`e da ka`e jedan Mokrawac, jedan Bini~ki, da ne spomiwem kir Stefana Srbina, kir Isaiju Srbina i kirNikolu Srbina. Ni{ta ... oni su sami pevali pesmicu:

Pevaju ma{inke lep{e nego ptice.

Dakle, ako im je do muzike neka uzmu ma{inke, a po{to tvrde da su postali od majmuna, mogu da puste svoje pretke, pa lepo kompozicija – majmuni i ma{inke. Lepo se i sla`e ko Merlin Monro.

            Pitate me da li mogu oni da prestanu da kradu. Pa kako. Kako da prestanu. Oni neznaju da rade i zarade, oni su sposobni samo da kradu, prosja~e, prodaju tu|e i sl. Mora tako, pa oni svoje nemaju, ne umeju da rade i zarade, a ho}e lepo i bogato da `ive. Dakle ...

            A da li bi mogli da se pokaju i prevaspitaju, pa da promene sebe oni li wihovi potomci pa da vi{e ne budu takvi, nego da budu doma}ini. Ha, ta je dobra ali ajd da uzmemo u obzir da se to i desi. Da se oni promene za 180 stepeni. Da li bi onda mogli da budu po{teni. Odgovor je opet odri~an. Za{to. Pa lepo nemogu jer nemaju para da vrate ono {to su pokrali. Zamislite da su 1945 godine ukrali od vas, va{eg oca, va{eg dede 1 klavir danas sa kamatom od 7 posto trebali bi da vrate oko 900 klavira. Da li je to mogu}e. Ako su ukrali 1 hektar danas sa kamatom od 7 posto treba da vrate oko 900 hektara. Dakle, bilo ~ega da su oduzeli treba to da vrate oko 900 puta vi{e. Da li oni to mogu, naravno da ne. A da li je pravedno da tra`ite kamatu. Pitajte banke da vam daju novac bez kamate na neodre|eno, {ta }e vam re}i. Pitate za{to 7 posto, pa toliko je za vreme Tite wihovog bila kamata po vi|ewu. Ka`ete da novac nije najvredniji. Dobro ima i toj logici mesta… Ali kako mo`ete da vratiti tu|e `itovote i to dve vrste, one koje su komunisti poubijali i drugi ~ije su `ivote uni{tili. Kako }ete iz groba da vaskrsnete 600.000 Srba koje je Tito sa svojim pobio posle rata. Kako mo`ete da vaskrsnete 20 miliona dece koja su kroz abortuse pobijenjena. Kako mo`ete da vaskrsnete decu, koju bi ova deca imala da nisu kroz abortus pobijena. Nikako. Zna~i krv osteje na vama va{im potomcima do kraja sveta. Drugo. Da oni nisu po~inili pqa~ku neko drugi bi `iveo u svojoj vili, svirao na svom klaviru, jeo iz svoga escajga, jeo svoju stoku, bio poslanik, ministar, profesor, a ovako, bio je uni{ten ~ovek, bez obzira da li je ~amio u zape}ku, bio u zatvoru ili trunio pod zemqom.

            Eto zato, {to su to u~inili {to ne mogu da poprave u~iweno, oni i wihovi potomci i da ho}e da budu po{teni. Pita{ za koliko, pa kamate }e i danas da raste i sutra, sve do drugog Hristovog dolaska. Zna~i nikada!!!!!!!!!!!


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...