PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 230 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01966925
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
560
259
2697
3448
11170
12927
1966925

0.47%
5.53%
0.75%
0.28%
0.07%
92.90%
Online (15 minutes ago):25
25 guests
no members

Ваш ИП:18.97.14.83

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Pri~a o `apcu napuhancu

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

(iliti Sima Lukin Lazi} na novi na~in)

            Nekada davno sam dragi ~itao~e ~itao jednu kratku malu pri~u Sime Lukin Lazi}a o @apcu napuhancu. U me|uvremenu, sam ovu pri~u izgubio, Opet … nisam uspeo da je na|em. Kako ja, koji sam pri~u znao i ~itao nisam uspeo opet da je na|em, bilo je jo{ mawe verovatno da }e je neko ko ni ne zna za weno postojawe na}i, objaviti i po mom mi{qewu, dati joj tretman koji ona zaslu`uje. Zato sam ja odlu~io. Simina pri~a je bila kratka samo nekoliko redova. Pri~a je bila sjajna i zaslu`ivala je da je opet ispri~amo, Odlu~io sam da je malo pro{irim, da je malo razradim, Dodam, pone~eg ~ega nije bilo u Siminoj verziji. Naravno mogao sam da ispri~am moju pri~u vez ovog uvoda, ali to ne bi bilo to. Intelektualno po{tewe, moralni integritet je tra`io da ipak ovaj uvod navedem. Da priznam od koga sam dobio ideju. A sada na moju pri~u o `apcu napuhancu.

 

            Bio je jednom jedan mali `abac. Ne, nije bio mali zato {to je dete. Prosto bio je mali zato {to su `apci wegovog roda mali. Mislim fizi~ki mali, sitni. Bio je mali … toliko mali da su ga jedna prime}ivali i to samo `apci i oni jo{ mawi od wega. To … to {to ga ni oni nisu mnogo fermali i marili za wega, to ga je ubijalo. [ta sve nije ~inio da bi bio prime}en, poku{avao je da zbija {ale, da se pravi pametan, da se trudi da ispadne mudar, da se dotera, jednom re~ju da ~ini i u~ini stvari koje bi ga u~inile velikim, velikim u o~ima drugih ali i sopstvenim o~ima. Ali … ti drugi, kada god bi on ne{to i uradio, u najboqem slu~aju bi ga samo pogledali, ponekad nasmejali i oti{li daqe. Niko … niko nije bio da mu se divi, da ga tretira kao veli~inu.

            Zbog svega toga, na{ `abac je bio tu`an, pretu`an, tolikko da je jadan patio iz dana u dan, wegova majka ga je te{ila, kako je lep, pametan, {armantan, dostojan pa`we … Ali on tu pa`wu nije `eleo od majke, on ju je `eleo od drugih! Drugi, da mu se dive, da ga do`ivqavaju kao veli~inu, dam u se dive, da wegovi slike ka~e po svojim zidovima, da ga presre}u, da bi ga pozdravili, uzeli autogram, slikali se sa wim i sli~no. @abice, da ga obo`avaju da mu se one udvaraju, da zagledaju za wim, da ma{taju o wemu, da gledaju za wim dok prolazi ili ska~e sa lokvawa na lokvaw. Pa mo`da jednog dana do`ivi i postane filmska zvezda, uspe u pozori{tu, ili ~ak krene da se bavi politikom i postanke NEKO!!! NEKO ZA KIM ]E QUDI TR^ATI I OD KOGA POMO] I MILOST TRA@ITI!

            Sve je to on `eleo, potajno, ma nekada i javno se nadao ali od toga nije bilo ni{ta. Ni{ta, nije ga prime}ivao niko, pozdravqao ga je samo kom{iluk, retki `apci koje je nekada upoznao, ro|aci, kada se sretnu i … niko vi{e.

            Tada je re{io, re{io je iz dubine du{e da }e: POSTATI VELIKI – VELIKI @ABAC! Ima da poraste, ima da bude toliko veliki da }e svi morate da ga primate, svi }e morati da shvate da on postoji, da obrate pa`wu na wega. TO ]E U^INITI PO[TO – POTO. SAZNA]E TAJU O VELI^INI I GDE SE ONA KRIJE.

            Od tada nije izbijao iz biblioteke! ^itao je sve mogu}e kwige, ~asopise, nau~ne, populanre, sve gde je eventualno mogao da se na|e odgovor na pitawe kako da postane VELIKI! ^itao je dan i no}, ~itao, raspitivao se o mogu}oj literature na tu temu. ^im mu je neko ne{to spomenuo on se ne bi ustru~avao i odmah bi uzimao tu literaturu na ~itawe. Ali nije se on samo usresredio na ~itawe, Raspitivao se i kod u~enih qudi. Moram da vam ka`em da ih je sve zbuwivalo wegovo pitawe, kako da mali `abac postane veliki. Da li ih on to zafrkava. Po~eli su ~ak da ga izbegavaju.          

            To, sve to ga je dovodilo do … mo`ete sami mislite do ~ega. Toliko se trudio, toliko radio, zar sav taj rad dam u bude xabe. Bez koristi, uzaludan. I dok je tako razmi{qao i ose}ao se bespomo}an bezkoristan, iznenada … video je jednu `abu, `abu koju je dotle video hiqadu puta, hiqadu puta je video ono {to radi i kako radi I nikada mu nije palo na pamet da to primeni na sebe. Nikada, a eto re{ewe je gledao svaki dan po toliko puta.

            @aba ispred wega se naduvala i kada se naduvala skoro se udvostru~ila. Tako }e i on da se napuha, napuha i onda }e da bude veliki, MNOGO VELIKI I SVI ]E MORATI DA GA PRIMETE.     

            Sam se sebi ~udio na{ `abac kako ranije to nije ukapirao. Pa to se svaki dan de{avalo pred wegovim nosem, odnosno pred o~ima. Ali bitno je da primetio i shvatio.

            Polako je po~eo sa pripremama, shvatio je da mu za taj veliki poduhvat, koji treba da ozna~i prekretnicu wegovog `ivota, treba odmor i dobra koncetracija. Po~eo je i sa ve`bama. Znao je iz iskustva da iza svakog uspeha stoji be`ba.

            I do{ao je najzad i taj dan, DAN KADA ]E POSTATI VELIKI!

            Na{ `abec je po~eo da se naduvava. Polako, naduvao se i kada je osetio da ne mo`e vi{e. Stao je zadr`ao dah i umirio srce. Zatim po{to se malo odmorio opet je krenuo da se naduva, Ve} je osetio da postaje veliki, primetio je da ga drugi sa strane gledaju, EJ, GLEDAJU, TO JE BILO VELIKO UZBU]EWE ZA WEGA.  Morao je me|utim, da se smiri i da se pripremi da se jo{ vi{e napu{e, Psihi~ki se pripremio, umirio srce i … ponovo otvorio usta… opet je udahnuo vazduh i ponovo se nadubavao, naduvavao, naduhvao, dok o~i nisu po~ele da mu se iskola~uju. Na{ mali `abac se ne udvostru~io, nego barem utrostru~io. Kolio je postao veliki.

           Br`e boqe zatvorio je usta, da ne bi po~eo se … Tada se okrenuo oko sebe, Svi skoro svi, ali ba{ skoro svi su gledali u wega, usta su im bila otvorena, o~i iskola~ene,

  • Zna~i uspeo sam, postao sam VELIKI @ABAC, SVI ME PRIME]UJU, POSTAJEM BITAN, VA@AN, POSTAJEM NEKO I NE[TO. OSTVARIO SAM SVOJ SAN, SVOJE SNOVE SAM OSTVARIO. BO@E KAKO JE TO DIVNO, KAKO SAM SRE]AN, MA DA LI SE MO@E BITI OVOLIKO SRE]EAN KOLIKO SAM JA DANAS, SADA I OVDE!

          Srce mu je ubrzano lupalo, noge su po~ele da mu klecaju, Stvarno su svi oko wega posmatra li ga sa ~u|ewem, pa i sa divqewem, Mnogi, mnogi od wih nikada nisu videli, ma nisu mogli da pretpostave da tako veliki mo`e da bude jedan `abac, Kako bi se iznenadili, ma kakvi iznenadili {okirali kada bi znali da je koliko malo pre on bio mali `abac, pored koga su mnogo puta pro{li ni ne prime}uju}i ga.

         Na{ `abac je bio kona~no i iskreno sre}an, ispuwen u potpunosti, ~ijoj sre}i  nije bilo kraja. Ali …

        Ali … odjednom je po~elo da ga ne{to pritiska u nosu, grudima, o~i sum u se iskola~ile. Noge su po~ele da mu se tresu, ma ~itav je po~eo da se trese. Po~elo je i da mu se vrti u glavi. Oko wega su po~eli da mu govore da se ispu{e, da ispusti vazduh, da bi mu bilo dobro.

         Pa oni wega zafrkavaju! On je kona~no ostvario svoj san postao veliki, a oni bi da se on sada izduva i {ta, da opet postane mali. I tada }e mu kao biti dobro. To nije dolazilo u obzir.

       Ali {to je vreme vi{e prolazilo, wemu je bilo sve gore, a sa strane su mu govorili da mora da se izduva, da bi ostao `iv. Da opet bude mali? To sebi nije smeo da dozvoli. Izdr`a}e koliko god mu bude te{ko izdr`a}e do kraja …

        Do kraja …

        Da izdr`ao je do kraja …

       Kao {to mo`ete da pretpostavite na{ `abac je odbio da se izduva, re{io je ostane veliki do kraja… A kraj je wegov bio … Pukao je raspao se … umro je.

       Ali verujte mi bio je sre}an jer ne umire kao mali `abac, ve} kao veliki @ABAC NAUPUHANAC.

       Eto to vam je moja pri~a o `apcu koji je hteo i uspeo da postane veliki. Dodu{e, to je morao da plati, Plati glavom … ali svi znamo da uspeh ima cenu.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • PRVI SRPSKI VLADAR SVETITEQ SVETI JOVAN VLADIMIR

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • O SVETORODNOSTI

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Pri~a o igumanu Mitrofanu koga su ubili komunisti

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Jedan primer hri{}anske qubavi

    Za Hrista sam u~io da je qubav. Jedan u~iteq mi je rekao da kada bi od Hrista oduzeli qubav ne bi ostalo ni{ta. To je dovelo do toga da qubav shvatam kao sinonim za Boga. Da sve ono {to volim shvatam da se odnosim onim bo`anskim u sebi. Moja qubav je za mene bila dokaz da imam Boga u sebi i da je to ono na {ta mislimo da nas je Bog stvorio po svom obrazu. Naprotiv, da svaka mr`wa i bes, zlomisje su dokaz postojawa |avola u nama.

                Ovo je pri~a o jednom slu~aju qubavi koju sam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Ba{tina – xeparo{

    Ba{ta, kao arhaizam zna~i otac, o~evina, Dakle, to nije ne{to {to smo ba{ mi stekli, to je ono {to ve} postoji u na{oj tradiciji, {to ve} postoji u na{oj porodici, familiji. U ovom slu~aju, to je i ba{tina – ba{ta. Dakle, ne samo da je to osobina koja je hm, neko mo`e da ka`e krasila na{eg oca, nego i na{eg dedu. Zamislite, osobina koja traje tri generacije. Pa u na{em dru{tvu, to je ba{ retkost i tim pre treba da tako ne{to po{tujemo. Me|utim, treba imati u vidu da ba{tine mogu da budu

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • NOVA PROMU]URKOVA RUBRIKA

     PO[TOVANI POSETIOCI, NOVA PROMU]URKOVA RUBRIKA U IZBORNIKU NA SAJTU 


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Po ~emu zna{ da si genije?

    Kako ~ovek da zna da li je i koliko genije? Te{ko pitawe utoliko {to je te{ko na wega dati ta~an i precizan odgovor.
    Prvo {to pada na pamet jeste, po tome {to te drugi po{tuju na poslu. [to te uva`avaju kao ~oveka, na poslu, u ku}i, u dru{tvu. To mo`e da zna~i i da si im blizak, da se ne razlikuje{ od wih. Da se ni~im ne isti~e{ i da si sasvim prose~an, pa se zato tako odnose prema tebi. Dakle, nisi ne{to naro~ito, nisi genije.
    Drugi slu~aj, je kada ti qudi odaju priznawe, zato {to ne{to zna{

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O konzervativizmu

    Pod pojmom konzervativizam, obi~no se podrazumeva `eqa da se u ime starog, spre~i ne{to novo. Konzervativizam se zato do`ivqava, kao ne{to nazadno, reakcionarno, ne{to {to je za svaku osudu. Ne{to {to spre~ava svaki napredak, svaki progress. ^ak je Hegel izneo teoriju negaciju, negacije, dakle da nemo`e novo da se stvori, dok nestane starog. Da li je to ba{ tako?

                Pa ~im smo krenuli da pi{emo o konzervativizmu zna~i da to mi{qewe ne delimo. [ta vi{e smatramo ga besmislenim

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ^ovek koji je odustao od `ivota

                 Pri~u koju }u Vam danas ispri~ati ~uo sam od samog glavnog junaka ove pri~e. Upoznao sam ga u vozu. Naime, decenije svog `ivota sam proveo putuju}i zbog studija i posla. Tako sam upoznao mnoge qude sa zanimqivim i interesantnim pri~ama. Pa izme|u ostalih i wega.

                Ne navodim mu ime jer ga nisam ni zapamtio, a nije ni bitno za ovu pri~u. Po{to sam u{ao u voz prolzio sam hodnikom pored nekoliko kupea, koji su bili polupuni. U jednom je sedeo samo jedan stariji ~ovek sa oko

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • [ta je najopasnije u poslu?

    Prvo {to moramo da ka`emo na po~etku ~lanka je NA KOGA SE ODNOSI NA[A TEMA? Odnosi se na sve zaposlene i na sve koji imaju preduze}e, sasvim svejedno da li su pri tom samozaposleni ili su biznismeni. Dakle, jednako se odnosi i na radnike u proizvodwi, radnike u zdravstvu, prosveti, uslugama, kulturi i sli~no.

    Svako ko radi, naro~ito ako rukovodi poslom interesuje se {ta je najva`nije da posao potskane i da pove}a produktivnost i radni u~inak svoj ili svoga tima. ^ini se da su nava`niji

    Write comment (0 Comments) Опширније...