PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 273 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

02239487
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
702
928
2513
3879
12977
21470
2239487

0.40%
4.75%
0.65%
0.24%
0.06%
93.90%
Online (15 minutes ago):30
30 guests
no members

Ваш ИП:216.73.217.21

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Pri~a o `apcu napuhancu

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

(iliti Sima Lukin Lazi} na novi na~in)

            Nekada davno sam dragi ~itao~e ~itao jednu kratku malu pri~u Sime Lukin Lazi}a o @apcu napuhancu. U me|uvremenu, sam ovu pri~u izgubio, Opet … nisam uspeo da je na|em. Kako ja, koji sam pri~u znao i ~itao nisam uspeo opet da je na|em, bilo je jo{ mawe verovatno da }e je neko ko ni ne zna za weno postojawe na}i, objaviti i po mom mi{qewu, dati joj tretman koji ona zaslu`uje. Zato sam ja odlu~io. Simina pri~a je bila kratka samo nekoliko redova. Pri~a je bila sjajna i zaslu`ivala je da je opet ispri~amo, Odlu~io sam da je malo pro{irim, da je malo razradim, Dodam, pone~eg ~ega nije bilo u Siminoj verziji. Naravno mogao sam da ispri~am moju pri~u vez ovog uvoda, ali to ne bi bilo to. Intelektualno po{tewe, moralni integritet je tra`io da ipak ovaj uvod navedem. Da priznam od koga sam dobio ideju. A sada na moju pri~u o `apcu napuhancu.

 

            Bio je jednom jedan mali `abac. Ne, nije bio mali zato {to je dete. Prosto bio je mali zato {to su `apci wegovog roda mali. Mislim fizi~ki mali, sitni. Bio je mali … toliko mali da su ga jedna prime}ivali i to samo `apci i oni jo{ mawi od wega. To … to {to ga ni oni nisu mnogo fermali i marili za wega, to ga je ubijalo. [ta sve nije ~inio da bi bio prime}en, poku{avao je da zbija {ale, da se pravi pametan, da se trudi da ispadne mudar, da se dotera, jednom re~ju da ~ini i u~ini stvari koje bi ga u~inile velikim, velikim u o~ima drugih ali i sopstvenim o~ima. Ali … ti drugi, kada god bi on ne{to i uradio, u najboqem slu~aju bi ga samo pogledali, ponekad nasmejali i oti{li daqe. Niko … niko nije bio da mu se divi, da ga tretira kao veli~inu.

            Zbog svega toga, na{ `abac je bio tu`an, pretu`an, tolikko da je jadan patio iz dana u dan, wegova majka ga je te{ila, kako je lep, pametan, {armantan, dostojan pa`we … Ali on tu pa`wu nije `eleo od majke, on ju je `eleo od drugih! Drugi, da mu se dive, da ga do`ivqavaju kao veli~inu, dam u se dive, da wegovi slike ka~e po svojim zidovima, da ga presre}u, da bi ga pozdravili, uzeli autogram, slikali se sa wim i sli~no. @abice, da ga obo`avaju da mu se one udvaraju, da zagledaju za wim, da ma{taju o wemu, da gledaju za wim dok prolazi ili ska~e sa lokvawa na lokvaw. Pa mo`da jednog dana do`ivi i postane filmska zvezda, uspe u pozori{tu, ili ~ak krene da se bavi politikom i postanke NEKO!!! NEKO ZA KIM ]E QUDI TR^ATI I OD KOGA POMO] I MILOST TRA@ITI!

            Sve je to on `eleo, potajno, ma nekada i javno se nadao ali od toga nije bilo ni{ta. Ni{ta, nije ga prime}ivao niko, pozdravqao ga je samo kom{iluk, retki `apci koje je nekada upoznao, ro|aci, kada se sretnu i … niko vi{e.

            Tada je re{io, re{io je iz dubine du{e da }e: POSTATI VELIKI – VELIKI @ABAC! Ima da poraste, ima da bude toliko veliki da }e svi morate da ga primate, svi }e morati da shvate da on postoji, da obrate pa`wu na wega. TO ]E U^INITI PO[TO – POTO. SAZNA]E TAJU O VELI^INI I GDE SE ONA KRIJE.

            Od tada nije izbijao iz biblioteke! ^itao je sve mogu}e kwige, ~asopise, nau~ne, populanre, sve gde je eventualno mogao da se na|e odgovor na pitawe kako da postane VELIKI! ^itao je dan i no}, ~itao, raspitivao se o mogu}oj literature na tu temu. ^im mu je neko ne{to spomenuo on se ne bi ustru~avao i odmah bi uzimao tu literaturu na ~itawe. Ali nije se on samo usresredio na ~itawe, Raspitivao se i kod u~enih qudi. Moram da vam ka`em da ih je sve zbuwivalo wegovo pitawe, kako da mali `abac postane veliki. Da li ih on to zafrkava. Po~eli su ~ak da ga izbegavaju.          

            To, sve to ga je dovodilo do … mo`ete sami mislite do ~ega. Toliko se trudio, toliko radio, zar sav taj rad dam u bude xabe. Bez koristi, uzaludan. I dok je tako razmi{qao i ose}ao se bespomo}an bezkoristan, iznenada … video je jednu `abu, `abu koju je dotle video hiqadu puta, hiqadu puta je video ono {to radi i kako radi I nikada mu nije palo na pamet da to primeni na sebe. Nikada, a eto re{ewe je gledao svaki dan po toliko puta.

            @aba ispred wega se naduvala i kada se naduvala skoro se udvostru~ila. Tako }e i on da se napuha, napuha i onda }e da bude veliki, MNOGO VELIKI I SVI ]E MORATI DA GA PRIMETE.     

            Sam se sebi ~udio na{ `abac kako ranije to nije ukapirao. Pa to se svaki dan de{avalo pred wegovim nosem, odnosno pred o~ima. Ali bitno je da primetio i shvatio.

            Polako je po~eo sa pripremama, shvatio je da mu za taj veliki poduhvat, koji treba da ozna~i prekretnicu wegovog `ivota, treba odmor i dobra koncetracija. Po~eo je i sa ve`bama. Znao je iz iskustva da iza svakog uspeha stoji be`ba.

            I do{ao je najzad i taj dan, DAN KADA ]E POSTATI VELIKI!

            Na{ `abec je po~eo da se naduvava. Polako, naduvao se i kada je osetio da ne mo`e vi{e. Stao je zadr`ao dah i umirio srce. Zatim po{to se malo odmorio opet je krenuo da se naduva, Ve} je osetio da postaje veliki, primetio je da ga drugi sa strane gledaju, EJ, GLEDAJU, TO JE BILO VELIKO UZBU]EWE ZA WEGA.  Morao je me|utim, da se smiri i da se pripremi da se jo{ vi{e napu{e, Psihi~ki se pripremio, umirio srce i … ponovo otvorio usta… opet je udahnuo vazduh i ponovo se nadubavao, naduvavao, naduhvao, dok o~i nisu po~ele da mu se iskola~uju. Na{ mali `abac se ne udvostru~io, nego barem utrostru~io. Kolio je postao veliki.

           Br`e boqe zatvorio je usta, da ne bi po~eo se … Tada se okrenuo oko sebe, Svi skoro svi, ali ba{ skoro svi su gledali u wega, usta su im bila otvorena, o~i iskola~ene,

  • Zna~i uspeo sam, postao sam VELIKI @ABAC, SVI ME PRIME]UJU, POSTAJEM BITAN, VA@AN, POSTAJEM NEKO I NE[TO. OSTVARIO SAM SVOJ SAN, SVOJE SNOVE SAM OSTVARIO. BO@E KAKO JE TO DIVNO, KAKO SAM SRE]AN, MA DA LI SE MO@E BITI OVOLIKO SRE]EAN KOLIKO SAM JA DANAS, SADA I OVDE!

          Srce mu je ubrzano lupalo, noge su po~ele da mu klecaju, Stvarno su svi oko wega posmatra li ga sa ~u|ewem, pa i sa divqewem, Mnogi, mnogi od wih nikada nisu videli, ma nisu mogli da pretpostave da tako veliki mo`e da bude jedan `abac, Kako bi se iznenadili, ma kakvi iznenadili {okirali kada bi znali da je koliko malo pre on bio mali `abac, pored koga su mnogo puta pro{li ni ne prime}uju}i ga.

         Na{ `abac je bio kona~no i iskreno sre}an, ispuwen u potpunosti, ~ijoj sre}i  nije bilo kraja. Ali …

        Ali … odjednom je po~elo da ga ne{to pritiska u nosu, grudima, o~i sum u se iskola~ile. Noge su po~ele da mu se tresu, ma ~itav je po~eo da se trese. Po~elo je i da mu se vrti u glavi. Oko wega su po~eli da mu govore da se ispu{e, da ispusti vazduh, da bi mu bilo dobro.

         Pa oni wega zafrkavaju! On je kona~no ostvario svoj san postao veliki, a oni bi da se on sada izduva i {ta, da opet postane mali. I tada }e mu kao biti dobro. To nije dolazilo u obzir.

       Ali {to je vreme vi{e prolazilo, wemu je bilo sve gore, a sa strane su mu govorili da mora da se izduva, da bi ostao `iv. Da opet bude mali? To sebi nije smeo da dozvoli. Izdr`a}e koliko god mu bude te{ko izdr`a}e do kraja …

        Do kraja …

        Da izdr`ao je do kraja …

       Kao {to mo`ete da pretpostavite na{ `abac je odbio da se izduva, re{io je ostane veliki do kraja… A kraj je wegov bio … Pukao je raspao se … umro je.

       Ali verujte mi bio je sre}an jer ne umire kao mali `abac, ve} kao veliki @ABAC NAUPUHANAC.

       Eto to vam je moja pri~a o `apcu koji je hteo i uspeo da postane veliki. Dodu{e, to je morao da plati, Plati glavom … ali svi znamo da uspeh ima cenu.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – drugi deo

               Kada sam zavr{io Pri~u o mr`wi – prvi deo, setio sam se jo{ nekih pri~a. Ovo je druga pri~a koju }u Vam ispri~ati. Da li je posledwa ne znam?

              Obojica smo bili iz Rume rodom. On je poreklom bio iz Bosne ili iz Krajne. Da li Lika, Kordun ili Banija, nikada nisam zapamtio. Nije mi to bilo ni bitno. Znao sam da odande dolaze kolonisti, komunisti, partizani, oni koji vole vi{e Tita od sebe, svoje tate i mame, bake i deke. Od svoje, jo{ uvek, ne ro|ene dece. To mi je bilo

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • О титули ВОЖД код Срба

    Титула вожд, преводи се и објашњава као вође. Ипак, није сваки вођа Срба добијао ову титулу. Добијали су је само они које је српски народ доживљавао као најзначајније вође.

              Први код Срба ову титулу је добио и носио, вероватно тек наком смрти Свети Сава. Ословљаван је као „вожд отачаства на благоверје“. Срби су затим на следећег вожда, односно вождове чекали више од пола века. Први вожд постаће потом краљ Милутин (1282 – 1321), краљ Стефан Дечански (1321 – 1321) и краљ и цар Стефан

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • MOJA PONUDA MOJIM STUDENTIMA ILI KAKO PREVAZI]I SUKOBE KAO INTELETUALAC

    Od novembra 2024. po~ele su blokade na fakultetima. Fakulteti su prestali da rade. Po~ela je pobuna protiv vlasi tj. Aleksandra Vu~i}a. Iako su izbori bili po~etkom godine i nije pro{lo ni godinu dana od wih, neko je umislio da treba da ga smeni bez izbora i da zato koristi studente.

                Po~eo je bezpo{tedni sukob sa vla{}u u kome se nisu birale re~i, ni piostupci. On je prikazivan kao prase na ra`wu, wegove priostalice su ga|ane jajima, Blokirani su mostovi u Novom Sadu i to je

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Ante Paveli} po drugi put me|u Srbima

    Kada sam tamo 90 – tih godina bio post diplomac u Beogradu najve}i deo vremena sam provodio po bibliotekama. ^itao sam kwige ali najvi{e periodiku, Mogu slobodno re}i da sam pro~itao nekoliko stotina ~asopisa, listova, kalendara, godi{waka i sli~no. ^itao sam stru~nu {tampu, politi~ku, versku, nacionalnu, stale{ku, regionalnu i sli~no.

    Jednom sam tako tra`e}i {ta bi ~itao nai{ao na ~asopish Hrvatski narod, glasilo hrvatskog usta{kog pokreta. Naravno da sam odmah naru~io i po~eo da ~itam. Bio

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • SRBI I SRBI - DVA-DRUGA I JEDAN BRAT

    Срби и Срби илити

    грађански рат 41 – 45 после 50 година

     

              Једна од највећих трагедија српских била је грађански рат између Срба и Срба од 1941. до 1945. године. Док су на територији целе бивше Југославије текла српска крв од оних који су у томе видели добро, на том истом простору одвијао се грађански рат између партизана и равногораца. Наравно било је православних Срба у усташама и то кажу 14 посто. Срби муслимани били су такође у усташама и муслиманској милицији. Усташе и

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pismo jednoj prijateqici povodom 8. marta

    Po{tovana moja prijateqice,

     

                Pi{em ti pismo, jer ne mogu da sve napi{em kroz poruke. Sam sam ti napisao da ne slavim sekularne praznike. 8. mart Dan `ena,kao ni 1. maj Dan rada i sli~no. Takvih praznika ima na desetine. Duboko sam sumwi~av prema svim tim praznicima. Niti znam ko ih je osnovao, niti za{to se ba{ toga dana slave i sli~no. Za verske praznike znam da ih je uvela crkva, koja je u mojim o~ima autoritet. Za dr`ave praznike znam da ih je uvela moja dr`ava, dr`ava u kojoj

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Jedna pri~a o komplimentima

                     Kompliment, odnosno komplimenti. Moj duhovnik bi rekao prvi lek u le~ewu gorodosti. Kompliment zna~i priznati drugom, da je dobar, izuzetan. Priznati drugom veli~inu. Priznati da nekim svojim pona{awem ili nekom svojom osobinom, druga ili drugi, zavre|uje na{u pa`wu, izaziva ponekad duboko po{tovawe, divqewe. Kompliment se mora dati nekome koga po{tujemo, koga uva`avamo. [to je vi{e komplimenata to je vi{e po{tovawa i uva`avawa. Iza svakog komplemnta stoji iskreno mi{qewe

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Htedoh ti ne{to re}i

    Htedoh, htedoh, da povodom 2.000.000 posetilac mog sajta Peomu}urko, tre}e nedelje Vaskr{njeg posta u nedelju, 2025. godine da Vam ne{to ka`em, ne{to poru~im. Htedo da to ka`em da obele`im ovaj, za moj sajt za koji jedino ja pi{em, veliki i zna~ajan doga|aj. Htedoh da Vama kao nekome ko je deo mene ne{to ka`em i poru~im ... Ne{to {to }e meni i Tebi ili Vama ne{to zna~iti... meni kao nekome koji {alje poruku koja mi mnogo zna~i, tebi sa nadom da }e i tebi bar ne{to zna~iti. Da }e zna~iti

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Neistra`ene tajne srpske pro{osti

     


     

    Write comment (0 Comments)