PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 31 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

02255768
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
446
653
3967
3967
11073
18185
2255768

0.40%
4.71%
0.64%
0.24%
0.06%
93.95%
Online (15 minutes ago):2
2 guests
no members

Ваш ИП:216.73.217.62

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Slovenci i hleb

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

E, ovo vam je pri~a mog deke… Pri~a koji mi je pri~ao kada sam bio zdravo mali, toliko zdravo da jo{ nisam ni u {kolu i{o, a i ponavqo mi je ~esto kasnije kada sam dolazio u goste. Ponavqao i pri~o {ta smo bili, a {ta smo postali.

          Pri~a ide ovako,..

          Radwa se doga|a za vreme Austrou – Ugarske, u ju`nom Banatu, po~etkom HH veka,

          Imali smo tada, mislim moja porodica mnogo lanaca zemqe, desetine, najve}i deo te zemqe je bio pod kukuruzom, a bilo je i p{enice i je~ma, a s obzirom da smo imali i kowe, bilo je i zobi.

          Za one koji neznadu koliki je lanac zemqe, to je 57 ari, dakle 2 ara mawe od jutra.

          E, sad kada je trebalo da se bere kukuruz, dolazila je radna snaga iz raznih krajeva. Stizali su i iz Slovenije, I to ne neki Bosanci koji `ivedu tamo, neg ba{ pravi Slovenci, I ba{ za te Slovence ho}u da ti divanim, Te Slovence koji su za vreme Jugoslavije po~eli nas da u~e kako treba da radimo, koji su po~eli nas da vode.

          Slovenci su pristajali da rade vrlo retko za novac, To im se ispla}ivalo tek toliko da plate put i jo{ malo preko toga. E, tra`ili su da im gazda da xaba hranu i sme{taj. Pa sad pita{ za {ta su radili pa za kukuruz i to kukuruzno bra{no. To su oni zvali – hleb. Hleb, da hleb, Nisu nipo{to hlebom zvali p{enicu, niti p{eni~no bra{no, samo kukuruz i kukuruzno bra{no. Pa kad do|e vreme isplate, kada mu da{ one xakove kukuruznog bra{na, a on ti veli:

-        Zlato! Hleb!

Gledite ko dete i smeje se, Sav sre}an obja{wava kako ne}e da budu gladni. A kada beru trude se kao malo ko. Nose redovno xepnicu. Pa bri{edu sa wom znoj sa ~ela. A xepnica im je od kudeqe ili tako ne~ega.

Jedared mom pradedi bi `ao, {to radedu samo za kukuruzno bra{no, pa mu ponudio p{eni~no, da je’ ono pravo bra{no, pravi hleba, Slovenaci, udarili u pla~. Te godine i’ je bilo nekolko. Svi pla~u ne zna{ ko vi{e. Ho}e oni hleba, nema druge, ne}e oni p{enicu ni p{eni~no bra{no, Bo`e sa~uvaj. Za to se oni nisu dogovorili. Pradeda ti se moj {okira – Pa oni ne znaju da se i od p{eni~nog bra{na pravi hleb. Kakvi su ovo qudi, di `ive. Kako `ive. Mislio moj predak, da oni radedu za kukuruzno bra{no zato {to su siroti, pa ne maju para za boqe, a ono … Oni siroti i ne znadu za boqe.

Sada ti mene pita{ {to ja tebe zamaram istorijom i mojim pradedom. Pa vidi{ to su Slovenci, koji nisu znali pre sto i kusur godina, da postoji p{eni~no bra{no i p{eni~ni hleb. U to isto vreme mi smo jeli samo taj p{eni~ni, a kukuruz, pa jeli smo ga kao ka~amak u vreme posta.

Danas ti Slovenci dolaze nas da u~idu ekonomiji, pravu, kulturi i svemu ostalom. E to je to derane za{to sam ti kazo celu ovu pri~u. I nemoj mi molim te vi{e o Slovencima. Mogu da do|u opet da beru kukuruz, ako mi bude potrebno, a ne da me u~e bilo ~emu…


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete socijalizma. I{ao je na radne akcije, pri~ao je kako mu je za dlaku izmakla udarni~ka zna~ka. nisam bio komunista, niti poticao iz takve porodice. Sve {to je wemu bilo sveto meni je bilo strano. Voleo je da bude duhovit na ne~iji ra~un i da tako zabavqa

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – drugi deo

               Kada sam zavr{io Pri~u o mr`wi – prvi deo, setio sam se jo{ nekih pri~a. Ovo je druga pri~a koju }u Vam ispri~ati. Da li je posledwa ne znam?

              Obojica smo bili iz Rume rodom. On je poreklom bio iz Bosne ili iz Krajne. Da li Lika, Kordun ili Banija, nikada nisam zapamtio. Nije mi to bilo ni bitno. Znao sam da odande dolaze kolonisti, komunisti, partizani, oni koji vole vi{e Tita od sebe, svoje tate i mame, bake i deke. Od svoje, jo{ uvek, ne ro|ene dece. To mi je bilo

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • О титули ВОЖД код Срба

    Титула вожд, преводи се и објашњава као вође. Ипак, није сваки вођа Срба добијао ову титулу. Добијали су је само они које је српски народ доживљавао као најзначајније вође.

              Први код Срба ову титулу је добио и носио, вероватно тек наком смрти Свети Сава. Ословљаван је као „вожд отачаства на благоверје“. Срби су затим на следећег вожда, односно вождове чекали више од пола века. Први вожд постаће потом краљ Милутин (1282 – 1321), краљ Стефан Дечански (1321 – 1321) и краљ и цар Стефан

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • MOJA PONUDA MOJIM STUDENTIMA ILI KAKO PREVAZI]I SUKOBE KAO INTELETUALAC

    Od novembra 2024. po~ele su blokade na fakultetima. Fakulteti su prestali da rade. Po~ela je pobuna protiv vlasi tj. Aleksandra Vu~i}a. Iako su izbori bili po~etkom godine i nije pro{lo ni godinu dana od wih, neko je umislio da treba da ga smeni bez izbora i da zato koristi studente.

                Po~eo je bezpo{tedni sukob sa vla{}u u kome se nisu birale re~i, ni piostupci. On je prikazivan kao prase na ra`wu, wegove priostalice su ga|ane jajima, Blokirani su mostovi u Novom Sadu i to je

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Ante Paveli} po drugi put me|u Srbima

    Kada sam tamo 90 – tih godina bio post diplomac u Beogradu najve}i deo vremena sam provodio po bibliotekama. ^itao sam kwige ali najvi{e periodiku, Mogu slobodno re}i da sam pro~itao nekoliko stotina ~asopisa, listova, kalendara, godi{waka i sli~no. ^itao sam stru~nu {tampu, politi~ku, versku, nacionalnu, stale{ku, regionalnu i sli~no.

    Jednom sam tako tra`e}i {ta bi ~itao nai{ao na ~asopish Hrvatski narod, glasilo hrvatskog usta{kog pokreta. Naravno da sam odmah naru~io i po~eo da ~itam. Bio

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • SRBI I SRBI - DVA-DRUGA I JEDAN BRAT

    Срби и Срби илити

    грађански рат 41 – 45 после 50 година

     

              Једна од највећих трагедија српских била је грађански рат између Срба и Срба од 1941. до 1945. године. Док су на територији целе бивше Југославије текла српска крв од оних који су у томе видели добро, на том истом простору одвијао се грађански рат између партизана и равногораца. Наравно било је православних Срба у усташама и то кажу 14 посто. Срби муслимани били су такође у усташама и муслиманској милицији. Усташе и

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pismo jednoj prijateqici povodom 8. marta

    Po{tovana moja prijateqice,

     

                Pi{em ti pismo, jer ne mogu da sve napi{em kroz poruke. Sam sam ti napisao da ne slavim sekularne praznike. 8. mart Dan `ena,kao ni 1. maj Dan rada i sli~no. Takvih praznika ima na desetine. Duboko sam sumwi~av prema svim tim praznicima. Niti znam ko ih je osnovao, niti za{to se ba{ toga dana slave i sli~no. Za verske praznike znam da ih je uvela crkva, koja je u mojim o~ima autoritet. Za dr`ave praznike znam da ih je uvela moja dr`ava, dr`ava u kojoj

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Jedna pri~a o komplimentima

                     Kompliment, odnosno komplimenti. Moj duhovnik bi rekao prvi lek u le~ewu gorodosti. Kompliment zna~i priznati drugom, da je dobar, izuzetan. Priznati drugom veli~inu. Priznati da nekim svojim pona{awem ili nekom svojom osobinom, druga ili drugi, zavre|uje na{u pa`wu, izaziva ponekad duboko po{tovawe, divqewe. Kompliment se mora dati nekome koga po{tujemo, koga uva`avamo. [to je vi{e komplimenata to je vi{e po{tovawa i uva`avawa. Iza svakog komplemnta stoji iskreno mi{qewe

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Htedoh ti ne{to re}i

    Htedoh, htedoh, da povodom 2.000.000 posetilac mog sajta Peomu}urko, tre}e nedelje Vaskr{njeg posta u nedelju, 2025. godine da Vam ne{to ka`em, ne{to poru~im. Htedo da to ka`em da obele`im ovaj, za moj sajt za koji jedino ja pi{em, veliki i zna~ajan doga|aj. Htedoh da Vama kao nekome ko je deo mene ne{to ka`em i poru~im ... Ne{to {to }e meni i Tebi ili Vama ne{to zna~iti... meni kao nekome koji {alje poruku koja mi mnogo zna~i, tebi sa nadom da }e i tebi bar ne{to zna~iti. Da }e zna~iti

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Neistra`ene tajne srpske pro{osti

     


     

    Write comment (0 Comments)