PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 54 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

00779538
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
382
381
5256
3038
12398
7873
779538

1.63%
19.44%
2.65%
0.99%
0.24%
75.05%
Online (15 minutes ago):9
9 guests
no members

Ваш ИП:34.239.173.144

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

×

Порука

The text below is an information to solve a problem with the module BGMAX.
To not see, set the parameter 'Debug' = 'No' in module configuration,
#OK# BGMAX - PROMUCURKO BgMax:
Same day 00:00 = 22:57 = 23:59
Context:com_content+menuid=0+view=article
Image (abs): /www/webvol16/83/18nqn5igk89jbs1/promucurko.in.rs/public_html/images/PRVA.jpg
----------------------------
head => <style type="text/css">body {background:#FFFFFF url(https://www.promucurko.in.rs/images/PRVA.jpg) no-repeat center center fixed !important;} </style>
body =>

Sancta simplicitas

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

Sancta simplicitas

 

Ka`e jedna pri~a, bila jednom jedna `ena, i pribli`avao joj se kraj. Nije mogla da se ne seti {ta je sve u `ivotu radial. Bli`i joj se kraj i sve je vi{e mu~ilo pitawe, [ta ako ima Boga, ako postoje raj i pakao? [ta ako STVARNO postoje i raj i pakao? [ta }e biti sa wom? [ta }e biti sa wenom du{om? DECE NEMA! Ne}e biti ko da se moli zaa wu. Bila je trudna … ko }e sada da se seti koliko puta,.. pomagala je vra~arama… krila je … {ta sve nije radial … uvek, uvek je uspela da se izvu~e, Bog … ako postoji uvek joj je pomogao … uvek se izvukla ..

            Ali da krenemo redom…

            Bila jednom jedna slatka devoj~ica koja je polako ali sigurno postajala svakim danom sve vi{e devojka. Svakim danom su je sve vi{e gledale mu{ke o~i ali potpuno druga~ije nego do tada,,, Kao da su od we ne{to se nadali i o~ekivali. Drugarice, wene drugarice, su svakim danom postajale sve neprijatnije prema woj. Razloge za takvo pona{awe nije mogla da prona|e.

            Roditeqi su sa svoje strane postajali sve stro`iji prema woj, Nisu joj vi{e dozvoqavali da sama izlazi iz ku}e, da bude sama na ulici, uvek je tu morao da bude prisutan neko stariji, neko ko bi svojim stavom terao momke koji su svakim danom sve vi{e `elili i poku{avali da joj se pribli`e,

            Jednog dana jedna od wenih prijateqica se udala. Bila joj je na svadbi ali posle izvesnog vremena saznala je da je trudna i oti{la je da je poseti. Tu je saznala sve ono {to ju je mu~ilo,… Drugarica joj je objasnila i pona{awe de~aka – momaka iz wenog okru`ewa, [ta oni tra`e, ~emu se nadaju, {ta `ele … Ali ono {to joj nije bilo jasno za{to se prema woj pona{aju tako stariji qudi? Jednom je skupila hrabrosti i upustila se u razgovor sa jednim po starijim ~ovekom, bio je prijateq wenoga tate. On joj je ponudio novac,.. i to ne ba{ malu sumu. Rekao joj je direktno {ta ho}e… Bila je zapawena… Zar se za to pla}a?

            Prvi put ga je odbila. Rekla mu je da ne veruje da je ozbiqan. Kako je bio uporan, ona je na kraju pristala. Kasnije je shvatila da je to na~in da lepo i udobno `ivi. Roditeqi su je oterali od ku}e ali to wu nije brinulo, Ona po{to je imala sredstava za `ivot, a lako je mogla nabaviti ako je htele, oti{la je u veliki grad, kupila skupu garderobu, nakit, doterala se…

            Sada je kod we dolazila samo probrana klijentela. Koja joj je mnogo para davala i tro{ila na wu. Me|utim, ostajala je nekoliko puta trudna ali … nije mogla sebi to da dozvoli, Ubijala je svoju decu. Stalno je sebi govorila kako }e jednog dana kada bude imala dovoqno novca, na}i pravog i sa wim roditi decu.

            I jednog dana je taj pravi nai{ao, Zaqubili su se jedno u drugo. Bili su ube|eni da wihovoj sre}i ne}e biti kraja. A {ta bi i moglo da je pomuti. Ven~ali su se. Po`eleli su oboje da dobiju dete, ma {ta dete, decu, da wihova ku}a bude puna dece. Me|utim, ona nikako nije mogla da ostane trudna, Nije mogla niikako da rodi i jedno, a kamoli vi{e dece. I{la je po lekarima, i{la je po raznim mestima, Nikako nije mogla da ostane trudna.

            Wen mu` ju je sve vi{e izbegavao. Jednog dana, boqe re}i jedne no}i, negde pred zoru, do{ao je pijan… Sa vrata je po~eo da je vre|a da je naziva kurvom, ubicom svoje dece, Sve je saznao, sve je isplivalo na povr{inu. Poku{ala je da ga la`e ali nije vredelo. Uz pogrdne re~i kurvo, ubico svoje dece, jalovu{o izba~ena je iz ku}e napoqe.

            Poku{ala je da se vrati starom zanatu ali … vi{e nije i{lo bila je matora, Po~ela je da dr`i pansion sa nekoliko devojaka. Nije moglo dobro da se `ivi ali moglo je da se pre`ivi. Kada su ostajale trudne pomagala im je da se oslobode trudno}e. Pitali su je da li zna dap rave napitke. Razne one za mu{karce, one da pomogne nekome da ode na onaj svet i sli~no…

            Potrudila se i nau~ila je i to. Sve joj je i{lo od ruke sem qubavi i dece.

            Vremenom je i zdravqe po~elo da je napu{ta… Postajala je sve bolesnija. Mu~ile su je razne stvari, bolesti, samo}a, ose}awe da je `ivot pro{ao za tren.

            Bolesti na `alost nisu nestajale samo su se svakim danom umno`avale,…

            Tako je do~ekala vesta da tu ispod wenog prozora, bi}e spaqen jedan jeretik, Neki Jan Hus. Mu~ila ju je i savest, odnosno kako smo rekli pitawe [TA AKO POSTOJI BOG, AKO ZBOG SVEGA ONOG [TO JE RADILA, ODE SLU^AJNO U PAKAO. NIKOG NIJE TOLIKO USRE]ILA DA BI SE ZA WU MOLIO. Ose}ala je da joj se kraj, sasvim pribli`io, Tada joj pade na pamet ideja, da treba ne~im da se iskupi, da treba da ne{to uradi, ~ime bi zaslu`ila RAJ, ne{to {to bi izbrisalo sve wene grehove.

            Pala joj je na pamet ideja, si}i }e dole i na loma~u na kojoj gori jeretik baci}e i ona neko drvo, Bi}e uz crkvu, iskupi}e se!

            Si{la je polako dole, Kru`ila je okolo, tra`e}i neko drvo, na kraju je u{la u svoj stan na{la neki komad drveta! Kona~nooo!

            Sakupila je snagu, ve} se premorila, krenula je do loma~e, dok je i{la, ose}ala je kako je napu{ta snaga, SAMO DA IZDR@I DA BACI TO DRVO NA LOMA^U, DA SE ISKUPI DA NA\E, DA ZADOBIJE RAJ.

            Kona~no je stigla, sada je trebalo sakupiti snage da se drvo baci na loma~u, Odmorila se, sakupili snage i pribli`avala se loma~i dovoqno blizu da baci drvo, Za~u se

  • Sancta simplicitas! OTE SE IZ USTA JANA HUSA KOJI JE PREPOZNAO @ENU.

@ena baci na loma~u svoj komad drveta, I duboko uzdahnu, Dolazi joj kraj, Barem sam dobro ne{to u~inila, pomisli. I u tom joj se u~in, sada da li stvarno ili joj se privi|alo, da jedno crno bi}e, u`asnog izgleda joj se pribli`ava kipte}i od zlobe…

Zar sa onim par~etom drveta nije spasila svoju du{u.

           


 

You have no rights to post comments

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Pri~e o intelektualcu

             Od kako sam ~uo za ovaj pojam u meni se rodila `eqa da to budem i postanem jednog dana. Prva stvar koja me mu~ila ko je i {ta je intelektualac?

                Dobro i visoko obrazovawe se podrazumeva. Ali mi je uvek bilo jasno da to nije dovoqno. Biti stru~wak je potrebno ali nije dovoqno da se bude intelektualac. Intelektualca mora da krasi i pona{awe i maniri. Prvo mora da po{tuje druge. Ne sme da ih vre|a, omalova`ava, poni`ava, ismejava, Pogotovu da ih vre|a i omalova`ava zato {to imaju neki telesni nedostatak ili zato {to nisu iz wegovog kraja. Mora da bude nacionalista ali nikako {ovinista. Mora da sve pripadnike svoga naroda tretira jednako. Nikako ne sme ono {to se meni desilo da nekome iz drugog kraja Srbije smesti da radi

    Опширније...  
  • „Za{to me zove{?“

    ^esto mi se de{ava da kada pozovem nekoga telefonom ili mu po{aqem poruku preko interneta, nekome koga smatram prijateqem, da mi postavi pitwe „za{to me zove{?“ Nekako se ose}am nelagodno tada. Naj~e{}e one koje smatram prijateqima zovem bez ikakvog konkretnog razloga zovem ih prosto zato {to su pripadnici mog socijalnog okru`ewa i zato {to me se ti~e wihova sudbin, wihov `ivot.

                Kada im ka`em da ih zovem zato {to jednostavno `elim da ih ~ujem, kako su, {ta rade, {ta se doga|a u

    Опширније...  
  • Srbi izme|u naroda i nacije

                [ta su Srbi narod ili nacija? Usu|ujem se da ka`em i jedno i drugo. Oni koji su pripadnici naroda su to zato {to su im roditeqi Srbi ili zato {to `ive u Srbiji ili im je otac Srbin, pa se nekako samim tim opredequju da budu Srbi. Oni to ne do`ivqavaju to ka ne{to posebno, ne smatraju da srpstvo ima neki sadr`aj, koji treba privatiti zato {to su Srbi. Srpstvo je biolo{ka kategorija koju kao tavku treba prihvatiti i ni{ta vi{e. To je kategorija kao bilo koja drugl.

               

    Опширније...  
  • Kad ode . odu qudi koji su ti dragi

    Svako od nas zna da je smrt neminovna… da }emo svi jednog dana umreti, oti}i…  Tu ~iwenicu sam prihvatio kao dete ili … barem sam mislio da sam je prihvatio … Odlazile su bake i deke koje su bili stari, pa zatim neki bliski qudi od pogibije, te{ke bolesti. Niko nije oti{ao onako … samo legao i nije se probudio. To me je, verovatno nesvesno, u~vrstilo u uverewu da se ne umire od starosti nego od bolesti. Odlazili su mi dragi qudi, tetke, stri~evi, te~e, strine, re|e, bra}a, sestre ili neko tako

    Опширније...  
  • Bog nikom du`an ne ostaje

    Pri~a koju }u Vam ispri~ati je ona koju je meni ispri~ala moja majka koja ju je do`ivela, a ja }u Vama, da se zna da se pamti, pa da se ne{to i zapamti iz we i izvuku neki zakqu~ci.

                Naime, ova pri~a po~iwe kada je moja majka, rodom Bana}anka ube|ena od strane komunista, da napusti svoj rodni kraj i da ode u Bosnu da radi da tamo prosve}uje onaj narod, a Bosanke koje su se sa wom {kolovale za u~iteqicu do{le su u Vojvodinu, da jednom i one u`ivaju u `ivotu.

                Selo koje je

    Опширније...  
  • Srpske dinastije pre Nemawi}a


     

     
  • Doseqavawe Srba - istina ili mit?


     

     
  • Jovan Vladimir - prvi srpski svetac


     

     
  • Stefan Nemawa i bogumili


     

     
  • Kuma Biqa

                 Kuma Biqa, kako sam zvali moju kumu Biqanu, bila je godinu dana starija od mene. Prvobitno prijateqica moje sestre Mirjana, da bi vremenom postala i moja. Voleo sam da se dru`im sa wom, ona nikada ni{ta nije radial iza le}a sve je znala da sune u lici pa kako ti bude. Bili smo veliki prijateqi, zajedno smo slavili slave, srpske i dr`avne nove godine, volela je i petarde ali da budu {to daqe od we.

                Kada god bi smo oti{li kod we sedeli smo na jastu~i}ima, Pri tom, svako

    Опширније...