PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 514 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01842177
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
161
337
1527
2035
9677
11987
1842177

0.50%
5.98%
0.81%
0.30%
0.07%
92.32%
Online (15 minutes ago):4
4 guests
no members

Ваш ИП:3.236.171.68

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Po{tovani gospodine...,

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

Po{tovani gospodine..., 

Uz sve moje simpatije za Va{u zainteresovanost za pravnu istoriju Srbije, tekst koji ste mi poslali (''Odnos izme|u Starog srpskog zakona, Zakona Svetoga Simeona i Zakona Svetoga Save'')  ne mogu recenzirati.

Najpre je problemati~na wegova struktura, koja ga ne mo`e svrstati ni u ~lanak, ni u neku ''mini-monografiju'' (navodnici su zato {to klasifikacija nau~nih radova ne poznaje ovakvu kategoriju). [ta god da je, i kako god da ga nazovemo, svaki nau~ni tekst mora imati nekakvu strukturu, a minimalno je da ima makar uvod ({ta se tim radom istra`uje, {ta se `eli saop{titi nau~noj javnosti {to ve} nije sadr`ano u ve} publikovanim radovima, ili pak da se ne{to ve} postoje}e podvrgne kriti~koj analizi na osnovu druga~ijeg sagledavawa istorijskih izvora itd). Kada je tekst toliko obiman kao {to je ovaj koji ste mi poslali (35 strana, sa 106 fusnota), on neminovno mora biti podeqen na neke tematske, sadr`ajne celine, sa izrazito odvojenim zakqu~kom.

A sa druge strane, hteo bih da vam uka`em da je i sam naslov teksta problemati~an, a samim tim to povla~i i problematizovawe ~itavog Va{eg teksta, s aspekta pravnoistorijske nauke: na{a pravnoistorijska nauke ne poznaje nikav ''Stari srpski zakon'', nikakav ''Zakon Svetoga Simeona'', niti ''Zakon Svetoga Save'' (pod ovim posledwim se eventualno mo`e misliti na Savino Zakonopravilo, ali u  Va{em tekstu nije re~ o tome)!  Meni je potpuno nejasno za{to Vi preimenujete deo Gra~ani~ke poveqe u ''Stari srpski zakon'' (!), a na str. 2. i sami za ''Zakon Svetoga Simeona'' i ''Zakon Svetoga Save'' ka`ete da ''wihove odredbe nisu sa~uvane''. Pa kako se onda neke obaveze stanovni{tva pojedinih vlastelinstava tako olako mogu smestiti u nekakav zakon za koji ka`ete da wegove odredbe nisu sa~uvane... !  

Najzad, po{to Vi niste ni istori~ar-hobista, ni novinar-feqtonista, ve} univerzitetski nastavnik koji neposredno u~estvuje u obrazovawu i formirawu na{ih mladih istori~ara, morate vi{estruko i veoma ozbiqno da vodite ra~una o svakoj napisanoj i izgovorenoj re~i, kada se to odnosi na struku. Razmislite, {ta biste odgovorili studentu koji bi Vas pitao ''a gde u izvorima mo`emo na}i ''Stari srpski zakon'', ''Zakon Svetoga Simeona'', niti ''Zakon Svetoga Save'' .

U pravnoistorijsoj nauci re~ ''zakon'' i ''zakonik'' ima osobenu te`inu i ne mo`e se tek tako olako koristiti u nekakvom figurativnom zna~ewu.

OVO JE MOJ ODGOVOR PROFESORU

Po{tovani gospodine ---,

u Va{em pismu ste me optu`ili za neke nimalo lake stvari pa ose}em potrebu da na wihodgovorim. Krenimo redom.

1) Prva va{a optu`ba je da moj rad nije ni monografija ni ~lanak. Pa bih vas podsetio da ste moj ~lanak pa`ivo pro~itali mogli se da prona|ete ~lanak profesora i akademika Milo{a Blagojevi}a, M. Blagojevi}, „Zakon Svetog Simeona i Svetoga Save“, Zbornik Sava Nemawi} – Sveti Sava, Istorijai predawe, Beograd 1979, 129 – 164, pre{tampan pod istim naslovom u wegovoj monografiji Nemawi}i i Lazarevi}i, Beograd 2004, 191 – 246. ili npr. u ~asopisu Istra`ivawe koji izdaje Filozofski fakultet u Novom Sadu u br. 3, Novi Sad 1974. postoji ~lanak profesora Lazara Raki}a, Radikalna stranka u Vojvodini (do po~etka XX veka) 147 – 308. Kao {to mo`ete primetiti ovi ~lanci obimom znatno prevazilaze obim moga ~lanka. Toliko o tome. 

2) Optu`ili ste me da moj rad nema strukturu. Navodim „svaki nau~ni tekst mora imatinekakvu strukturu, a minimalno je da ima makar uvod ({ta se tim radomistra`uje, {ta se `eli saop{titi nau~noj javnosti {to ve} nije sadr`ano u ve}publikovanim radovima, ili pak da se ne{to ve} postoje}e podvrgne kriti~koj analizina osnovu druga~ijeg sagledavawa istorijskih izvora itd). Kada je tekst toliko obiman kao {to je ovaj koji ste mi poslali (35 strana, sa 106 fusnota), on neminovno mora biti podeqen na neke tematske, sadr`ajne celine, sa izrazito odvojenim zakqu~kom.“ Na samom po~etku moga ~lanka ja preciziram da }u analizirati odnos izme|u Starog srpskog zakona i Zakona Svetog Simeona i Svetoga Save, navodim i obja{wavam, saznawa o polo`aju zavisnih zemqoradnika iz prethodnog perioda, obja{wavam {ta se podrazumeva pod pojmom Zakon Svetog Simeona, Zakon Svetoga Save, Stari srpski zakon, koji su izvori za wih, {ta zna~i pojam zakon unavedenim slu~ajevima,  koji su zajedni~ki elementi koje sadr`e Zakon Svetog Simeona i Svetoga Save s jedne i Stari srpski zakon s druge strane. Nakon toga analiziram deo po deo i na kraju izvla~im zakqu~ak. Da nije to ta struktura o kojoj vi toliko pri~ate.

3) Optu`ili ste me da sam izmislio pojam Stari srpski zakon i Zakon Svetoga Simeona i Svetoga Save. Navodim „A sa druge strane, hteo bih da vam uka`em da je i sam naslov teksta problemati~an, a samim tim to povla~i i problematizovawe ~itavog Va{eg teksta, s aspekta pravnoistorijske nauke: na{a pravnoistorijska nauke nepoznaje nikav ''Stari srpski zakon'', nikakav ''Zakon Svetoga Simeona'', niti ''Zakon Svetoga Save'' (pod ovim posledwim se eventualno mo`e misliti na Savino Zakonopravilo, ali u  Va{em tekstu nije re~ o tome)!  Meni je potpuno nejasno za{to Vi preimenujete deo Gra~ani~ke poveqe u ''Stari srpski zakon''(!), a na str. 2. i sami za ''Zakon Svetoga Simeona'' i ''Zakon Svetoga Save''ka`ete da ''wihove odredbe nisu sa~uvane''. Pa kako se onda neke obaveze stanovni{tva pojedinih vlastelinstava tako olako mogu smestiti u nekakav zakon za koji ka`ete da wegove odredbe nisu sa~uvane...! “. Po{tovani gospodine profesore, pogledajte Gra~ani~ku povequ pa tamo stoji izraz Stari srpski zakon. Sam kraqMilutin je tih 10 – ak pravnih normi koje se tamo nalaze nazvao Stari srpski zakon. Tekst ove poveqe je objavqen na dva na~ina prvi, je prepis kako stoji u orginalu tako da je sa~uvan izgled i veli~ina slova kako su napisani na zidumanastira Gra~anice (B. @ivkovi}, Gra~ani~ka poveqa, Beograd 1992, 1 – 56), drugi je kriti~ko izdawe teksta (B. @ivkovi}, Gra~ani~ka poveqa, Beograd 1992, 83 - 93). U prvom slu~aju izraz Stari srpski zakon (ili u orginalu Zakon stari srbqem) nalazi se na strani 42, a u drugom, na strani 90. Iza naslova su navedene i odredbe. Profesor Rade Mihaq~i} je dokazao da je ovaj zakon s kraja 12 veka (R. Mihaq~i}, Stari srpski zakon, Istorijski ~asopis, XXXVII (1990), 21 – 25). [to se pak ti~e pojma Zakon Svetog Simeona i Svetoga Save taj izraz se sre|e 3 puta u Skopskoj hrisovuqi kraqa Milutina izdatoj 1299-1300. godine posledwi put je tu povequ izdao Vladimir Mo{in (Vladimir Mo{in, Gramoti na manastir Sv. Georgi - Gorg Skopski, Spomenici na srednovekovnata i ponovata istorija na Makedonija III, Skopje 1980, 207 – 238) spomenuti izraz se sre}e na stranama 235, 236, 238. Izraz Zakon Svetog Simeona sre}e se dva puta u poveqi manastira Sv. Arhan|ela to mo`ete na}i u kwizi prof. S. Mi{i}a, Svetoarhan|elovskahrissovuqa, Beograd 2003, strana 111 i 113. Izraz Zakon Svetog Save se sre}esamo jednom samostalno i to u poveqi kraqa Du{ana 1336-1337. godine Hilandarskom pirgu. Povequ je objavio Stojan Novakovi} u kwizi Zakonski spomenici srpskih dr`ava sredweg veka, Beograd 1912. strana 489.

      Prema tome ja sam se striktno dr`ao izvora! Za ove Zakone Milo{ Blagojevi} je dokazaoda se pod wima podrazumeva pod pojmom Zakon Svetog Simeona, ure|ewe studeni~kog vlastelinstva, a pod pojmom Zakon Svetog Save ure|ewe mile{evskog vlastelinstva.ON JE A NE JA URADIO WIHOVU REKONSTRUKCIJU! O tome vidite wegov ~lanak M. Blagojevi}, „Zakon Svetog Simeona i Svetoga Save“, Zbornik Sava Nemawi} – Sveti Sava, Istorijai predawe, Beograd 1979, 129 – 164, pre{tampan pod istim naslovom u wegovoj monografiji Nemawi}i i Lazarevi}i, Beograd 2004, 191 – 246.     

Da li moj rad ima ne{to novo. Pa ima. Profesor Blagojevi}, nije puno poverewe poklonio poveqiHilandarskom pirgru. Po meni neopravdano. Na osnovu Bistri~ke poveqe kraqa Vladislava, mo`e se dokazati da je poveqa Hilandarskom pirgu kada spomiwe neke pravne norme potvr|uje ono {to se navodi u poveqi Hilandarskom pirgu da jeZakon Svetoga Save sadr`ao, po{to su on i Bistri~ka poveqa iz istog vremena. Drugo, pore|ewem ova dva zakona dolazi se do zakqu~ka, da se za neke odredbe mo`e zakq~u~iti da li su iz Zakona Svetog Simeona ili iz Svetoga Save.

Sve je to veoma pa`qivo pisano i studiozno, ja sam se drznuo da dodam ne{to {to je napisao akademik Blagojevi}, a toliko daleko od feqtonistike dragi moj profesora.... Toliko apropo va{e izjave „Najzad, po{to Vi niste ni istori~ar-hobista, ninovinar-feqtonista, ve} univerzitetski nastavnik koji neposredno u~estvuje uobrazovawu i formirawu na{ih mladih istori~ara, morate vi{estruko i veomaozbiqno da vodite ra~una o svakoj napisanoj i izgovorenoj re~i, kada se to odnosi na struku. Razmislite, {ta biste odgovorili studentu koji bi Vas pitao ''a gde u izvorima mo`emo na}i ''Stari srpski zakon'', ''Zakon Svetoga Simeona'', niti ''Zakon Svetoga Save'' .

U pravnoistorijsoj nauci re~ ''zakon'' i ''zakonik'' ima osobenu te`inu i ne mo`ese tek tako olako koristiti u nekakvom figurativnom zna~ewu. “

Ina~e pokazao bi im samu Gra~ani~ku povequ gde se nalazi Stari srpski zakon ili Zakon stari Srbqem ako vi{e volite.

ETO TO JE MOJ POKU[AJ DA DOBIJEM RECENZIJU ZA MOJ ^LANAK. ON JE KASNIJE OBJAVQEN NA DRUGOM MESTU. NE[TO IZMEWEN I SKRA]EN ALI SU SVE BITNE IDEJE OSTALE.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...