Pismo jednom biv{em studentu

Оцена корисника:  5 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активна
 

Dragi moj … Vi znate da sam ja sve voleo da analiziram i ra{~lawujem, na delove, {ta }u takav mi je mozak. Zanimqiviji mi je Herkul Poaro od bilo kod drugog sa Zapada.

Prvo {to ~ovek mora da ima to je samopo{tovawe. Ajde da vidimo kako stvari stoje. Od 19. veka na{i vlastodr`ci idu na zapad i prose, Ka`u to se zove uzimawe kredita. Majstor u tome je bio Jo`a }opa, ovi posle wega su nastavili tu politiku. Hvale se kada u|u u Evropu punim pristupnim fondovima, {ta je to nego nada u bogatu pro{wu. Naravno i pro{ewe mo`e da se usavr{i ali to ne mewa na su{tini. Ko ceni prosjake, Niko. Preziru ih okre}u glavu od wih, a mi ho}emo tamo da bi smo mogli vi{e i uspe{nije da prosimo. Mi time ka`emo - mi smo invalidi. Da li mislite da bih vas ja cenio i pisao Vam ove redove da ste bili me|u onima koji su dolazili kod mene da kukaju da ih pustim, pa mi qubili ruku, nudili pare, sebe i sl. To povla~i prezir. Ho}u jednom vlast koja }e kada ode na Zapad ili bilo gde da nosi poklone, a ne da tra`i pare. Kada se boqe ose}ate kada dajete poklone koji Vam se ne tra`e ili kada tra`ite milostiwu. Prezirem ih zato {to me blamiraju, {to me sramote, boqe pod sankcijama, nego sa {e{irom ispre sebe na zemqi, kako pevamo pesmu

lepo je pogledati,

a jo{ boqe dati.

Mi nismo narod invalida, kome treba pro{wa, mi smo narod koji zna i ume da radi, mo`emo da budemo vredni, Vi ste bili vredni, Ivan, Danijela, Jasmina, Milena i drugi da ih ne nabrajam. Ima jedna pri~a iz sredweg veka zabele`ena je i kod Srba, zove se Nauk premudrom Akiru, ka`e stric koji pou~ava sinovca, koji nema oca, ovako na jednom mestu

- Sine Adnane, ako ho}e{ da te qudi vole mora{ da ima{ medna usta i podatqive ruke. To su znali Srbi u sredwem veku, a danas se bave pro{wom ko ...

Drugo, oni su mnogo bogatiji od nas. Nikada nema iskrenog prijateqstva, dobrog braka izme|u supru`nika koji se mnogo razlikuju i imovinskom stawu, uvek bogatiji misli da je kupio na neki na~in siroma{nijeg. Kada pro|e 5 minuta strasti i zaqubqenosti, pa stvari po~unu posle nekog vremena da se sagledavaju realnije po~iwe malo po malo bahati odnos u kojem se bogatija strana pona{a kao gazda prema siroma{nijoj. Druga je stvar ako jedna strana ima jedno, druga drugo. Npr. jedna ima {kolu, druga ima para, to do|e kao simbioza algi i gqiva. Jedni daju drugima ono {to im fali a oni imaju. [ta mi mo`emo da damo wima, mnogo su bogatiji od nas, gleda}e nas kao balast. Treba da se procenimo gde smo i tamo da idemo sa sli~nima nama. Mi nismo mlada nacija pa da im ponudimo na{u mladost za wihovu starost {to bi moglo, iako bi bilo stra{no.

Tre}e nije lepo ni uvek mudro gurati se u ne~ije dru{tvo, stani po strani, pa sa~ekaj da te pozovu, Ako te ho}e, ako smatraju da si deo wih pozva}e te. Ako sam ide{ i moli{ da te primi neko u dru{tvo to ve} zna~i da si inferioran, a kada po~en{ da dosa|uje{ onda ti se daju uslovi. E to nama rade. Sa~ekaj, razvij se, podigni se neka oni do|u da te zovu, a kada te pozovu nemoj odmah da ka`e{ da, pomisli}e kako si jedva do~ekao, pa opet blam po tebe.

Ne govorim namerno o Kosmetu, B i H, Republici Srpskoj krajini, Crnoj Gori i Makedoniji koji su nam oteti. Jer bih onda morao da raspravqam da li je to srpska ili ne zemqa. Slo`i}e te se da su barem neke od wih srpske i da na wih imamo pravo kao {to Nemci imaju na Bavarsku, Saksoniju, [vabiju, ili neku ~etvrtu zemqu. Za{to nam ih ne daju. Trebaju im invalidi na Balkanu. Zar nisu svesni da Crna gora je u najboqe vreme pokrivala sebe 42 posto. Bosna i Hercegovina je bila zemqa ustanka i buna u 19. veku bunili su se pravosalvci, muslimani, a retko, retko i rimokatolici. Na Kosmetu ima 1300 srpskih pravoslavnim crkava, manastira, skitova, isposnica i drugih pravoslavnih objekata. Oni nam to otimaju i daju potur~enim [iptarima. Zamislite da muslimanima neko ho}e da oduzme ]abu, Meku i Medinu ili rimokatolicima Vatikan, i sl. Da li bi se on mogao nazvati prijateqem. Da li bi ga oni do`ivqavali kao prijateqa. Oni nas istrebquju, poni`avaju, a mi se jo{ samoponi`avamo, dokle. Da li su imali vernijeg saveznika od Dra`e Mihajlovi}a, nisu. On je prvi u Evropi poveo rat protiv Hitlera, sa kojim ni Englezi ni Francuzi, ni SAD nisu hteli da ratuju, ve} su hteli sporazum. A mi, mi smo rekli ne i izazvali rat. Kako smo nagra|eni. Vi `ivite u Leskovcu, znata li da je po nedi}evskim podacima imao 1944. godine 12.000 stanovnika, a da je 4.000 poginulo u bombardovawu Anglo-amerikanaca. Nemojmo praviti od starog neprijateqa, novog prijateqa. To je nemogu}e.

Potra`imo sli~ne nama, okrenimo se onima koji su nam znali nekada, ne uvek, to ni Bog ne radi, ~initi dobro. Mo`da nam se tu ne svi|a najboqe ali ... Tu nam je mesto. Tu }emo do`iveti po{tovawe, ugled, pohvalu, mo}i da izgradimo samopo{tovawe. Osetiti da smo qudi, vredni pa`we i po{tovawa.

 

Va{ biv{i profesor ali Va{ iskreni prijateq koliko je to mogu}e biti

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • IZVINI ...

    Mnogo izvini ...

    Mnogo sam pogre{io ...

     

    Video sam u tebi pamet,

    Pronicqivost,

    Um,

    Okovitost,

    Misao.

     

    Video sam u tebi li~nost,

    Stav,

    Mi{qewe,

    Uspravnost,

    Nesavitqivost,

    Po{tovawe,

    Uva`avawe.

     

    Video sam u tebi ponos i dostojanstvo,

    ^ast i obraz,

    Moralni integritet,

    Da `ivot vredi jedino

    Ako si adamsko koleno.

     

    Video sam u Tebi Gospo|icu,

    Odmerenog re~nika,

    Odmerenog pona{awa,

    Na koju ni kap ne sme da padne.

     

    Izvini,

    Izvini, {to nisam shvatio da je

    Da je to Tvoje vaspitawe,

    To su tvoji mama i tata,

    Tvoje bake i deke,

    Ali ne i Tvoj izbor.

     

    Tvoj izbor je da isturi{ grudi,

    Da isturi{ noge,

    Da isturi{ dupe.

     

    Izvini ...

    Izvini ...

    Izvini ...

    [to sam te na pijedestal podigao,

    (danas znam da ti tu

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Обавезна питања – тип питања на писменом испитивању

    Стални развој свих наука током 20 и 21 века условио је да се они који се баве образовањем, почињу бавити и усавршавањем начина на који се врши провера знања писменим путем, како у основној и средњој школи, код ученика, тако и на факултетима код  студената. Уобичајено је било сво ово време да се провера знања врши на два начина. Први се заснива на чињеници да се испитанику да одређен број задатака и према томе на колико је тачно одговорио да одговарајућа оцена; други је био да се појединачна

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Питања и одговори – један могући начин утицаја на промену понашања ђака

    Радећи у основној школи нашао сам се у прилици да решавам проблеме, дисциплине. односно понашања ђака школи. То је значило проблеме око понашање на часу, однос према имовини школе, однос према другим ђацима и слично У то време 90 – тих година уобичајено је било да се за лакше преступе упућују код разредног старешине, а за тежа код директора. За учестла проблематична понашања ђаци су се кажњавали смањењем оцене из владања.

    Comments powered by CComment

    Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – prvi deo

    Svaki od nas koji jesmo, koji smo bili i koji }emo biti do`iveli smo i do`ivqavamo, da prema name neko gaji ose}awe iskrene i otvorene mr`we.  Ovo je moja pri~a o nekim mojim mrziteqima.

              Ro|eni smo i odrasli u istom mestu. Rumi. I{li smo u razli~ite osnove {kole ali to, po mom mi{qewu, nije toliko bitno. Krenimo redom jedan po jedan.

    Prvi.

    Poreklo nam je bilo razli~ito. Jedan je bio dete iz nacionalno me{ovitog braka. Ja nisam. wije bio kr{ten, ja jesam. Bio je dobro dete

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~a o mr`wi – drugi deo

               Kada sam zavr{io Pri~u o mr`wi – prvi deo, setio sam se jo{ nekih pri~a. Ovo je druga pri~a koju }u Vam ispri~ati. Da li je posledwa ne znam?

              Obojica smo bili iz Rume rodom. On je poreklom bio iz Bosne ili iz Krajne. Da li Lika, Kordun ili Banija, nikada nisam zapamtio. Nije mi to bilo ni bitno. Znao sam da odande dolaze kolonisti, komunisti, partizani, oni koji vole vi{e Tita od sebe, svoje tate i mame, bake i deke. Od svoje, jo{ uvek, ne ro|ene dece. To mi je bilo

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • О титули ВОЖД код Срба

    Титула вожд, преводи се и објашњава као вође. Ипак, није сваки вођа Срба добијао ову титулу. Добијали су је само они које је српски народ доживљавао као најзначајније вође.

              Први код Срба ову титулу је добио и носио, вероватно тек наком смрти Свети Сава. Ословљаван је као „вожд отачаства на благоверје“. Срби су затим на следећег вожда, односно вождове чекали више од пола века. Први вожд постаће потом краљ Милутин (1282 – 1321), краљ Стефан Дечански (1321 – 1321) и краљ и цар Стефан

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • MOJA PONUDA MOJIM STUDENTIMA ILI KAKO PREVAZI]I SUKOBE KAO INTELETUALAC

    Od novembra 2024. po~ele su blokade na fakultetima. Fakulteti su prestali da rade. Po~ela je pobuna protiv vlasi tj. Aleksandra Vu~i}a. Iako su izbori bili po~etkom godine i nije pro{lo ni godinu dana od wih, neko je umislio da treba da ga smeni bez izbora i da zato koristi studente.

                Po~eo je bezpo{tedni sukob sa vla{}u u kome se nisu birale re~i, ni piostupci. On je prikazivan kao prase na ra`wu, wegove priostalice su ga|ane jajima, Blokirani su mostovi u Novom Sadu i to je

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Ante Paveli} po drugi put me|u Srbima

    Kada sam tamo 90 – tih godina bio post diplomac u Beogradu najve}i deo vremena sam provodio po bibliotekama. ^itao sam kwige ali najvi{e periodiku, Mogu slobodno re}i da sam pro~itao nekoliko stotina ~asopisa, listova, kalendara, godi{waka i sli~no. ^itao sam stru~nu {tampu, politi~ku, versku, nacionalnu, stale{ku, regionalnu i sli~no.

    Jednom sam tako tra`e}i {ta bi ~itao nai{ao na ~asopish Hrvatski narod, glasilo hrvatskog usta{kog pokreta. Naravno da sam odmah naru~io i po~eo da ~itam. Bio

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • SRBI I SRBI - DVA-DRUGA I JEDAN BRAT

    Срби и Срби илити

    грађански рат 41 – 45 после 50 година

     

              Једна од највећих трагедија српских била је грађански рат између Срба и Срба од 1941. до 1945. године. Док су на територији целе бивше Југославије текла српска крв од оних који су у томе видели добро, на том истом простору одвијао се грађански рат између партизана и равногораца. Наравно било је православних Срба у усташама и то кажу 14 посто. Срби муслимани били су такође у усташама и муслиманској милицији. Усташе и

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pismo jednoj prijateqici povodom 8. marta

    Po{tovana moja prijateqice,

     

                Pi{em ti pismo, jer ne mogu da sve napi{em kroz poruke. Sam sam ti napisao da ne slavim sekularne praznike. 8. mart Dan `ena,kao ni 1. maj Dan rada i sli~no. Takvih praznika ima na desetine. Duboko sam sumwi~av prema svim tim praznicima. Niti znam ko ih je osnovao, niti za{to se ba{ toga dana slave i sli~no. Za verske praznike znam da ih je uvela crkva, koja je u mojim o~ima autoritet. Za dr`ave praznike znam da ih je uvela moja dr`ava, dr`ava u kojoj

    Write comment (0 Comments) Опширније...