PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 459 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01259269
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
10461
34461
186684
186684
10461
377190
1259269

0.81%
9.65%
1.31%
0.49%
0.12%
87.62%
Online (15 minutes ago):369
369 guests
no members

Ваш ИП:3.239.59.31

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Srbi izme|u naroda i nacije

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

            [ta su Srbi narod ili nacija? Usu|ujem se da ka`em i jedno i drugo. Oni koji su pripadnici naroda su to zato {to su im roditeqi Srbi ili zato {to `ive u Srbiji ili im je otac Srbin, pa se nekako samim tim opredequju da budu Srbi. Oni to ne do`ivqavaju to ka ne{to posebno, ne smatraju da srpstvo ima neki sadr`aj, koji treba privatiti zato {to su Srbi. Srpstvo je biolo{ka kategorija koju kao tavku treba prihvatiti i ni{ta vi{e. To je kategorija kao bilo koja drugl.

             Pripadnici srpske nacije, su poreklom Srbi od oba roditeqa, jednog ili oni koji su ro|eni u Srbiji. Za razliku od pripadnika srpskog naroda oni ose}aju emotivnu vezu sa ostalim Srbima ma gde oni `iveli. Prva stvar je da svaki Srbin je dobro do{ao u koji god kraj Srbije do{ao. On je svoj na svome. Za svakoga Srbina va`e ista prava i isti polo`aj. To je za pripadnika srpskog naroda ne prihvatqivo. [ta }emu mu npr. neko iz Vojvodine u Kragujevcu? Neka sa vrati odakle je do{ao. Ovo je sam autor do`iveo kada se u Ni{u gde radim `alila devojka iz Toplice, po principu {ta }u ja iz Vojvodine u Ni{u, {to se ne vratim u svoj kraj, u Vojvodinu. Ipak, to joj nije pro{lo.

             Za pripadnike srpske nacije je potpuno normalno, da neko do|e iz drugog kraja Srbije u wegov kraj, da tu postigne uspeh u karijeri, politici, sportu ili ve} ne~emu tre}em. Ponovimo jo{ jednom to je za wega potpuno normalno.

             Drugo po ~emu se razlikuju jeste da li wih bole rane svoga roda? Pripadnika srpskog naroda ne. On drug Srbe ne do`ivqava kao sebe. Nikada. Oni su samo oni koji do|u sa strane da jedu iz wegove ~inije. Ako ih neko maltretira, tu~e, ubija, to se wega ne doti~e. On je iznad toga, Iznad tih primitivnih stvari. On odbija da saose}a sa drugim Srbima ,koji pate.

         Pripadnika srpske nacije sve Srbe do`ivqava kao sebe. Svako je Srbin deo wega. Wega sve rane roda wegovog bole. On je zainteresovan da im pomogne i poma`e  im  u onoj meri kojoj se to i o~ekuje. Poma`e im kolko su wegove mogu}nosti.

              Pripadnik srpskog naroda nema nacionalnu svest. Wegova svest ~esto ide do kraja atara gde je ro|en ili gde `ivi. On one iza tog atara ne do`ivqava kao deo sebe. ^ak, nekada i u`e ili ne{to {ire. Npr. u Beogradu krug dvojke, je dokle dopire wegov pogded, dokle on ima empatiju. Izvan tog kruga nisu wegovi, nisku oni ~ija ga sudbina doti~e. Oni izvan toga kruga ga samo optere}uju i sva|aju sa svetom. On zbog wih ne mo`e normalno da `ivi. Wemu podi`u pritisak zbog wih. Uznemiravaju ga. [ta on ima sa wima, ni{ta, neka se svako brine za svoje probleme. Wihovi problemi nisu wegovi problemi. Na kraju on ne `eli da zbog problema tamo nekih … on ima problema. Nema mesta za wih u wegovim molitvama ako se uop{te moli Bogu.

           Pripadnika srpske nacije sve rane wegovor roda bole. Svaki udarac na bilo kog Srbina je udarac, na wega. On smatra, on je ube|en da napad na bilo kog Srbina je napad i na wega. Napad na jednoga je napad na sve. Ako se moli Bogu on se moli za sve Srbe bilo gde da `ive.

            Za pripadnika srpskog naroda je pripadnik srpske nacije, je nacionalista, {to kod wega ima pogrdno zna~ewe, on je {ovinista ~esto, pa ~ak i fa{ista. To {to on nema neku svest on progla{ava sve one koji imaju najgorim kategorijama.  Toga se ne stidi, {ta vi{e on to stalno isti~e. Da to da on ode u drugi kraj Srbije iz kojeg on nije i da tamo pravi karijeru, poslovnu, politi~ku sasvim sve jedno je za wega normalno. To je ono {to oni ne priznaju onima koji do|u u wihov {or.

           Za pripadnike srpske nacije, pripadnici srpskog naroda su qudi bez nacionalne svesti, bez empatije za druge. Qudi koji nemaju nacionalnu svest, nemaju ose}aj za drugog. Qudi kojima su bitni samo oni sami sebi i naj~e{}e niko drugi. Ako im je neko bitan to onaj od koga oni imaju korist ili o~~ekuju da }e je imati. ^esto se pripadnici srpskog naroda izja{wavaju kao pripadnici druge nacije. To je ono {to pripadnici srpske nacije osu|uju ali protiv ~ega nemaju mo}i.

         Dakle, jaz izme|u pripadnika srpskog naroda i srpske nacije je veliki. Osnovno {to ih razlikuje je prava drugog Srbina kada do|e u wihovu sredinu i postojawe ili odsustvo postojawa prema elementima srpskog identiteta i stradawu srpskog ~oveka negde drugde zato {to je Srbin.

           


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da potpi{e kapitulaciju. A upravo je on potpisao kapitulaciju. Takvo ovla{}ewe nije imao ni general Kalafatovi}. A on je drugi koji ju je potpisao. Time je Dra`a jasno pokazao i poru~io svima da ima pravnu svest, znaju}i ko ima, a ko ne, pravo da ne{to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Marko [aptovi} o Studenici

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Pri~e o intelektualcu

             Od kako sam ~uo za ovaj pojam u meni se rodila `eqa da to budem i postanem jednog dana. Prva stvar koja me mu~ila ko je i {ta je intelektualac?

                Dobro i visoko obrazovawe se podrazumeva. Ali mi je uvek bilo jasno da to nije dovoqno. Biti stru~wak je potrebno ali nije dovoqno da se bude intelektualac. Intelektualca mora da krasi i pona{awe i maniri. Prvo mora da po{tuje druge. Ne sme da ih vre|a, omalova`ava, poni`ava, ismejava, Pogotovu da ih vre|a i omalova`ava zato {to

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • „Za{to me zove{?“

    ^esto mi se de{ava da kada pozovem nekoga telefonom ili mu po{aqem poruku preko interneta, nekome koga smatram prijateqem, da mi postavi pitwe „za{to me zove{?“ Nekako se ose}am nelagodno tada. Naj~e{}e one koje smatram prijateqima zovem bez ikakvog konkretnog razloga zovem ih prosto zato {to su pripadnici mog socijalnog okru`ewa i zato {to me se ti~e wihova sudbin, wihov `ivot.

                Kada im ka`em da ih zovem zato {to jednostavno `elim da ih ~ujem, kako su, {ta rade, {ta se doga|a u

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Srbi izme|u naroda i nacije

                [ta su Srbi narod ili nacija? Usu|ujem se da ka`em i jedno i drugo. Oni koji su pripadnici naroda su to zato {to su im roditeqi Srbi ili zato {to `ive u Srbiji ili im je otac Srbin, pa se nekako samim tim opredequju da budu Srbi. Oni to ne do`ivqavaju to ka ne{to posebno, ne smatraju da srpstvo ima neki sadr`aj, koji treba privatiti zato {to su Srbi. Srpstvo je biolo{ka kategorija koju kao tavku treba prihvatiti i ni{ta vi{e. To je kategorija kao bilo koja drugl.

               

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Kad ode . odu qudi koji su ti dragi

    Svako od nas zna da je smrt neminovna… da }emo svi jednog dana umreti, oti}i…  Tu ~iwenicu sam prihvatio kao dete ili … barem sam mislio da sam je prihvatio … Odlazile su bake i deke koje su bili stari, pa zatim neki bliski qudi od pogibije, te{ke bolesti. Niko nije oti{ao onako … samo legao i nije se probudio. To me je, verovatno nesvesno, u~vrstilo u uverewu da se ne umire od starosti nego od bolesti. Odlazili su mi dragi qudi, tetke, stri~evi, te~e, strine, re|e, bra}a, sestre ili neko tako blizak. Odlazili su zbog raka, neke druge te{ke bolesti, neki su bili ubijeni, neki poginuli,

                A onda ti jave jednoga dana da ti je oti{ao kum. Bio je stariji od mene 9 godina, Legao je, bilo mu je lo{e i nastavio je da spava. Tako usnulog smo ga ispratili do ve~nog boravi{ta. Ono {to je dodatno bilo te{ko je ~iwenica da na ispra}aju sam prepoznao samo wegovu `enu, ^ak mu nisam prepoznao ni decu… A ja i on … znali smo po sat vremena da pri~ako telefonom ili kada se sretnemo da divanimo po nekoliko sati.

                Pre ne{to vi{e od nedequ dana oti{ao je jo{ jedan moj prijateq, moj brat u Hristu. Pozdravqali smo se uvek sa Poma`e Bog, a odgovarali Bog ti pomogo – niko ti ni{ta ne mogo. Na wegov ispra}aj nisam bio. Imao sam poslovne obaveze koje sam morao da odradim i nikako nisam mogao da ih presko~im ili da ih ne odradim. Tu vest mi je posle samo nekoliko sati javila wegova k}i. Ka`e i{la je po wegovom li~nom telefonskom imeniku, gde su se nalazila imena wemu najdra`ih qudi. To svedo~i koliko sam mu bio drag. Ne{to ga je bolelo u posledwe vreme… bio je i kod lekara ali ni wihovom dijagnozom nije bio zadovoqan. Kada smo razgovarali telefonom rekao mi je „ma ko da oni ta~no znaju“. Nije bio od onih koji se boje istine. Samo su ga razli~ite dijagnoze navodile na sumwu u sve lekare.

                Oti{li su …

                Ne}u ih vi{e nikada videti, ~uti, razgovarati. Nikada vi{e ono {to su bile na{e teme ne}emo razgovarati. Kume moj, tvoja omiqena tema je bila qudi kao resursi, gde je najboqe smestiti nekog ~oveka da bi dao najboqi rezultat. To si zvao upravqawe qudskim resursima. U~io si mlade qude, koji su to hteli naravno, kako da upravqaju karijerom. Gde su im slabe ta~ke, koje su im dobre ta~ke na koje moraju da ra~unaju da bi ostvarili ono {to `ele, {to ho}e, {to im je ciq. U~io si upravo tome KAKO DA STIGNU DO SVOGA CIQA! Slu{ao sam te, bilo je zanimqivo slu{ati tvoje ideje, ideje o kojima nisam mogao ni sa kim drugim da razgovaram sem sa tobom. Kada sam i poku{ao da porazgovaram sa nekim drugim o tome dobio bih odgovor, DA SU SAMO HTELI I PRISTALI ONI BI DANAS BILI – MINISTRI, PREMIJERI, GUVERNERI, BOG I BATINA I SLI^NO.  Nisam se upu{tao u te razgovore, Shvatio sam od kuma da bi se bilo ne{to moraju se ispuwavati odre|eni uslovi. I ne samo uslovi, potreban je rad, socijalna pamet, splet okolnosti, umeti biti pravi ~oveka na pravom mestu i …

                U tom svom testu koji je imao 31 tip li~nosti imao je kod kako qudi sebe vide, To je redovno bilo idealno ili vrlo blizu idealnog i postojao je svedeni kod, ono {to su oni stvarno bili.To je bilo drasti~no druga~ije. To me je nau~ilo da shvatim koliko qudi sami sebe la`u. NARAVNO, Nikada to tim qudima nisam smeo saop{titi. Dodu{e kum mi nije govorio ni imena qudi koji su radili kod i kako im je izgledao svedeni kod. Samo mi je pri~ao kako i koliko qudi sami sebe la`u. On im je pravio i koliko su organizovani, koliko su ambiciozni, indeks saradqivosti, indeks asertitivsnosti i jo{ neke. Ukupno ih je bilo 12. Svakom bi rekao {ta mora popraviti kod sebe, da bi se sam unapredio da bi poboq{ao svoju saradqivost, organizovanost, sposobnost da se saradnici integri{u u tim.

                Na kraju sam ga doveo na  fakultet u Ni{u gde radim, da dr`i predavawe. Dr`ao je predavawe 4 sata i uradio je svima test da bi im izra~unao kod. Svakom je poklonio kwigu Put ka uspehu – kwigu vodi~, kako voditi i upravqati svojom karijerom. Odr`ao je i predavawe u Leskovcu i u Pe~ewevcima. U Aleksincu je hteo ali mu moji poznanici koji tamo rade nisu hteli da organizuju. Za{to, nisam nikada saznao. Imao sam problema na poslu za{to sam i{ao preko studenata, a ne preko nekih drugih institucija. Pa te druge nisu nikad dali meni podr{ku da organizujem bilo {ta.

                Sve to {to sam ~uo od wega, nikada nisam ~uo ni od koga drugog. Pomogao je i meni da se organizujem, boqe. I sada nikada vi{e, Ne samo {to nema wega, nego nema vi{e bilo koga sa kime bi mogao da pri~am o tome… Praznina koja ostaje je trajna ne nadoknadiva.

                Drugi moj prijateq, brat u Hristu, spajalo nas je iskreno prijateqstvo i iskreno po{tovawe koje je on imao prema menei I koje sam imao ja prema wemu. Pri~ali smo jedan drugom one najintimnije tajne, one stvari koje se poveravaju samo najboqim prijateqima. Poveravao mi se, poveravao sam mu se. Bio sam mnogo sre}an {to imam jednog takvog prijateqa. Bio je takav da se boqi prijateq nije mogao na}i. Ono {to nas je povezivalo je davawe parastosu Dra`i Mihajlovi}u. Davali smog a 33 puta. Prvi put ga je on organiyovao 1989. godine u Sremskim Karlovcima. Neverujem da ima i jedno mesto u otaxbini koje ima tolio i takvu tradiciju. Ono {to nas je spajalo nije samo qubav prema Dra`i, prema ~etnicima, prema Ravnoj gori, To je jo{ vi{e na~in na koji smo to ispoqavali. Za nas su oni bili GOSPODA, a ne gibani~ari iz partizanskih filmova. Oni koji su se srpstvu i ~etni{tvu u~ili iz partizanskih filmova, trudili su se i uspelavali da deluju zastra{uju}e, da ih se ~ovek upla{i kada ih vidi. Kako je izgledao jedan prose~an parastos Dra`i?

                Prvo bi se okupili ispred saborne crkve u Sremskim Karlovcim, ako je mogao parastos je dr`ao li~no vladika sremski Vasilije. Potom smo ulazili u crkvu, prvo na ve~erwe, a potom na parastos. Svi bi se krstili, celivali prestonu ikonu, palili sve}e. Ako ne va{ svi onda ve}ina. Nakon toga je dr`ana propoved u crkvi, Kada je bio vladika dr`ao bi propoved on. Kada nije bio dr`ao bi sve{tenik koji je slu`io parastos. Nakon toga, smo se u crkvi poslu`ili koqivom i kola~em, a nakon toga izlazili smo iz crkve. Koqivo i kola~ je oko dve decenije organizova porodic iz Senta.

                Nakon toga smo i{li u najstariju srpsku pravoslavnu bogosloviju, odnosno onu koja je imala najdu`i ne prekinuti kontinuitet, bogosloviju Sv. Arsenija Sremca. Tu bi u sve~anoj sali odr`ali sve~anu akademiju, gde bi govorio jedan ili vi{e govornika. Govornici su se vremenom mewali. Mnogo od wih su odlazili put Nebeske Srbije. Na wihovo mesto su dolazili drugi. Se}am se i sada majora Berislava Stanojlovi}a, koji je na mene ostavqao najdubqi utisak: svojim gospodstvom, svojom odmereno{}u, svojom dikcijom, svojim dubokim patriotizmom i po{tovawem druge li~nosti. Posledwih nekoliko godina tu ~ast da dr`i govor imala je i moja malenkost. To mi je dao izri~ito moj dragi brat u Hristu, moj imewak. Nakon toga smo i{li dole u menzu godinama gde je bilo poslu`ewe. Tek zadwim nekoliko godina toga nije bilo.

    To je posledwi ravnogorac za koga sam mogao da ka`em, GOSPODIN, VASTPITAN, NE SKLON INTRIGAMA, VRE\AWU, BILO ^IME LO[IM ILI NE^IM ^EMU BI SE MOGLO S PRAVOM PRIGOVORITI. Istovremeno on je znao da bude i ozbiqan da se na{ali sa merom. On je znao da budi i bio je AUTORITET. Po{tovao je sve i na tome je insistirao. Govorio je na meni je da nekom dam ~a{u vina, a da li }e on meni dati ~a{u vina, rakije ili neke brqe ili ~a{u punu zlobe, pa to je wegova stvar. Svako daje ono {to ima u sebi. Na}i takvog ~oveka ili ~oveka pribli`no sli~nog wemu na `alost smatram da je skoro pa nemogu}e. Zato je ta praznina toliko velika.

    Dve praznine su ostale, a nema ko da ih zameni i popuni. Toliko te{ko i bolno. Neka samo po~ivaju gore u Nebeskoj Srbiji, kao delu Nebeskog Jerusalima.

    AMIN!


     

    Comments powered by CComment

     
  • Bog nikom du`an ne ostaje

    Pri~a koju }u Vam ispri~ati je ona koju je meni ispri~ala moja majka koja ju je do`ivela, a ja }u Vama, da se zna da se pamti, pa da se ne{to i zapamti iz we i izvuku neki zakqu~ci.

                Naime, ova pri~a po~iwe kada je moja majka, rodom Bana}anka ube|ena od strane komunista, da napusti svoj rodni kraj i da ode u Bosnu da radi da tamo prosve}uje onaj narod, a Bosanke koje su se sa wom {kolovale za u~iteqicu do{le su u Vojvodinu, da jednom i one u`ivaju u `ivotu.

                Selo koje je

    Write comment (0 Comments) Опширније...