PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 13 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01839213
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
156
244
598
2881
6713
11987
1839213

0.50%
5.99%
0.82%
0.31%
0.07%
92.31%
Online (15 minutes ago):4
4 guests
no members

Ваш ИП:44.206.248.122

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Za{to rehabilitacija Dra`e Mihailovi}a danas

Оцена корисника:  5 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активна
 

Za{to rehabilitacija Dra`e Mihailovi}a danas 

ili 

Za{to Dra`a je danas aktuelan iako je pro{lo 70 godina 

 

            Kada pi{em ovaj tekst moram da ka`em da pi{em kao Srbin, pravoslavac i onaj koji je `iveo u Jugoslaviji i da ovaj tekst polazi od dr`avnosti Jugoslavije koja je postojala kada je Dra`a u Drugom svetkom ratu bio na istorijskoj pozornici. Skoro svi podanici te dr`ave su bili hri{}ani, muslimani ili Jevreji. Broj ostalih je bio zanemarqiv.

Mi pravoslavni Srbi pripadamo hri{}anskoj civilizaciji, koja je u mnogo ~emu sl~na judaizmu iz kojeg je potekla i islamu, koji je tako|e mnogo {to {ta uzeo iz judaizma i hri{}anstva. Prva stvar koja je zajedni~ak je vera u jednog Boga. Zatim sve tri religije je da prihvataju Mojsija, kao istorijsku li~nost i kao ta~no ono {to se vezuje za wega.

            Mojsije slovi kao prvi zakonoprimac, jer od Boga prvog zakonodavca primi zakone.

            Ono {to je Hristos rekao da osloba|a je istina. Ako upitate Jevrejina i muslimana i oni }e vam re}i da la` ne mo`e osloboditi ~oveka. Dakle, posredno }e i oni prihvatiti da istina osloba|a.

            Za{to je to va`no?

            Kada su se vojnici zakliwali u Kraqevini Jugoslaviji, polagali su zakletvu na vernost Bogu, kraqu i otaxbini. Ove tri stvari nije mogu}e razdvojiti. To su kao tri dimenzije stvarnosti: du`ina (ili {irina), visina i dubina. Odnosno {to mi kao hri{}ani znao da Bog ima tri lica Oca, Sina i Svetoga Duha.

            Dakle, nije mogu}e ispuniti zakletvu Bogu, a pogaziti je prema kraqu ili otaxbini. Nije je mogu}e ispuniti prema kraqu, a pogaziti prema Bogu i otaxbini, niti prema otaxbini, a pogaziti je prema Bogu i kraqu. Nije mogu}e voleti Oca, a odbaciti Sina ili Svetog Duha. Odnosno voleti bilo koga od ostale dvojice (Sina ili Svetog Duha), a drugu dvojicu ne.

            Kada ka`emo vernost Bogu, to ne zna~i samo da prihvatamo da on postoji, ve} podrazumeva qubav i slu`ewe wemu. Pri tome prvo polazimo od Boga jer je on po~etak svih vrednosti i izvan wega nema vrednosti. On je tvorac Neba i Zemqe i u hri{}anstvu i u judaizmu i u islamu.

            Kada ka`emo kraq mi ka`emo dr`avni suverenitet i politi~ko bi}e same dr`ave. Treba imati u vidu da se monarsi, a kraq je monarh, nezavisno od titule koju nose zovu suvereni, a suvereni mogu da budu samo zato to iskqu~uje mog}nost da budu podre|eni bilo kome. Pri tome suverenitet iskqu~uje bilo kakvu podre|enost prema drugim organizacijama, zajedincama i pojedincima. Postoji spqona i unutra{wa suverenost. Spoqna ima tri atribura pravo skalpawa me|unarodnih ugovora, pravo na predstavni{tvo u drugoj zemqi i tre}e je pravo vo|ewa rata. Unutra{wa suverenost podrazumeva tri vlasti zakonodavnu, sudsku i izvr{nu.

            Na kraju ali ne i najmawe zna~ajno dolazi otaxbina. Otaxbina ozna~ava dru{tvo kao celinu, ozna~ava svakog pojedinca u woj koji je neraskidivo povezan sa wom. Ona ozna~ava i kulturnu, ekonomsku i svaku drugu ba{tinu koju imaju weni dr`avqani. Njihove navike, wihove osobine, wihovu muziku, kuhiwu, wihovo pismo, sve ono {to predstavqa identitet tog naroda.

            A ~ime se zakliwu na vernost ovim vrednostima Bogu, kraqu i otaxbini. ^a{}u i `ivotom.

            [ta je ~ast, sveukupni moralni integritet jedne osobe. To je ono {to je u kulturno – antropolo{ko – moralnom smislu najvrednije u svakom ~oveku.To je ono za {ta se `ivi, ~ija izgradwa treba da predstavqa moralni ciq svakog ~oveka. Sveti apostol Pavle ka`e „^a{}u jedan drugog ve}im ~inite“ (Rimqanima poslavnica Sv. apostola Pavla, gl. 12, stih 10). Dakle, ~ast nije ono {to ako imamo ostaje samo nama i kod nas, to je ono {to prenosimo i na druge, iskazuju}i ~ast jedan drugima, ve}i je onaj kome se iskazuje ali i ona koji iskazuje ~ast. Ako izgubimo Boga, kraqa i otaxbinu gubimo ~ast i mi qudi oko nas.

            [ta je `ivot. Postojawe. Ako izgubimo Boga, kraqa i otaxbinu gubimo sebe, gubimo postojawe. To drugim re~ima zna~i nestajawe, smrt.

Prema tome, nikog ko je svoju zakletvu pogazio nisu oni ubili. Onaj koji je svoju zakletvu pogazio on je kao samoubica, koji je sam sebe osudio na smrt.

Dakle, povratak Dra`i i Ravnoj gori danas, nije povratak Dra`inoj politi~koj pameti, niti samo gibanici, niti samo opanicima, niti samo rakiji i ~uturi, pevawu pod {atorima. Sve to su delovi na{e ba{tine, delovi otaxbine ali je Dra`a i Ravna gora mnogo, mnogo vi{e od toga kako smo pokazali.

KADA KA@EMO RAVNA GORA POBEDITI MORA – mi ka`emo mora pobediti ideja BOGA, KRAQA I OTAXBINE; ^ASTI I @IVOTA.

Zato ona mora u temeq na{e dr`ave. Zato komunizam u temequ nije mogu}u ni kao ~ist komunizam, ni kao usta{ki prirepak, kako se plasira danas sa Zato komunizam u temequ nije mogu}u ni kao ~ist komunizam, ni kao usta{ki prirepak, kako se plasira danas sa Zapada.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...