PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 17 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01842197
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
181
337
1547
2035
9697
11987
1842197

0.50%
5.98%
0.81%
0.30%
0.07%
92.32%
Online (15 minutes ago):17
17 guests
no members

Ваш ИП:44.192.47.250

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Sancta simplicitas

Звезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивнаЗвезда неактивна
 

Sancta simplicitas

 

Ka`e jedna pri~a, bila jednom jedna `ena, i pribli`avao joj se kraj. Nije mogla da se ne seti {ta je sve u `ivotu radial. Bli`i joj se kraj i sve je vi{e mu~ilo pitawe, [ta ako ima Boga, ako postoje raj i pakao? [ta ako STVARNO postoje i raj i pakao? [ta }e biti sa wom? [ta }e biti sa wenom du{om? DECE NEMA! Ne}e biti ko da se moli zaa wu. Bila je trudna … ko }e sada da se seti koliko puta,.. pomagala je vra~arama… krila je … {ta sve nije radial … uvek, uvek je uspela da se izvu~e, Bog … ako postoji uvek joj je pomogao … uvek se izvukla ..

            Ali da krenemo redom…

            Bila jednom jedna slatka devoj~ica koja je polako ali sigurno postajala svakim danom sve vi{e devojka. Svakim danom su je sve vi{e gledale mu{ke o~i ali potpuno druga~ije nego do tada,,, Kao da su od we ne{to se nadali i o~ekivali. Drugarice, wene drugarice, su svakim danom postajale sve neprijatnije prema woj. Razloge za takvo pona{awe nije mogla da prona|e.

            Roditeqi su sa svoje strane postajali sve stro`iji prema woj, Nisu joj vi{e dozvoqavali da sama izlazi iz ku}e, da bude sama na ulici, uvek je tu morao da bude prisutan neko stariji, neko ko bi svojim stavom terao momke koji su svakim danom sve vi{e `elili i poku{avali da joj se pribli`e,

            Jednog dana jedna od wenih prijateqica se udala. Bila joj je na svadbi ali posle izvesnog vremena saznala je da je trudna i oti{la je da je poseti. Tu je saznala sve ono {to ju je mu~ilo,… Drugarica joj je objasnila i pona{awe de~aka – momaka iz wenog okru`ewa, [ta oni tra`e, ~emu se nadaju, {ta `ele … Ali ono {to joj nije bilo jasno za{to se prema woj pona{aju tako stariji qudi? Jednom je skupila hrabrosti i upustila se u razgovor sa jednim po starijim ~ovekom, bio je prijateq wenoga tate. On joj je ponudio novac,.. i to ne ba{ malu sumu. Rekao joj je direktno {ta ho}e… Bila je zapawena… Zar se za to pla}a?

            Prvi put ga je odbila. Rekla mu je da ne veruje da je ozbiqan. Kako je bio uporan, ona je na kraju pristala. Kasnije je shvatila da je to na~in da lepo i udobno `ivi. Roditeqi su je oterali od ku}e ali to wu nije brinulo, Ona po{to je imala sredstava za `ivot, a lako je mogla nabaviti ako je htele, oti{la je u veliki grad, kupila skupu garderobu, nakit, doterala se…

            Sada je kod we dolazila samo probrana klijentela. Koja joj je mnogo para davala i tro{ila na wu. Me|utim, ostajala je nekoliko puta trudna ali … nije mogla sebi to da dozvoli, Ubijala je svoju decu. Stalno je sebi govorila kako }e jednog dana kada bude imala dovoqno novca, na}i pravog i sa wim roditi decu.

            I jednog dana je taj pravi nai{ao, Zaqubili su se jedno u drugo. Bili su ube|eni da wihovoj sre}i ne}e biti kraja. A {ta bi i moglo da je pomuti. Ven~ali su se. Po`eleli su oboje da dobiju dete, ma {ta dete, decu, da wihova ku}a bude puna dece. Me|utim, ona nikako nije mogla da ostane trudna, Nije mogla niikako da rodi i jedno, a kamoli vi{e dece. I{la je po lekarima, i{la je po raznim mestima, Nikako nije mogla da ostane trudna.

            Wen mu` ju je sve vi{e izbegavao. Jednog dana, boqe re}i jedne no}i, negde pred zoru, do{ao je pijan… Sa vrata je po~eo da je vre|a da je naziva kurvom, ubicom svoje dece, Sve je saznao, sve je isplivalo na povr{inu. Poku{ala je da ga la`e ali nije vredelo. Uz pogrdne re~i kurvo, ubico svoje dece, jalovu{o izba~ena je iz ku}e napoqe.

            Poku{ala je da se vrati starom zanatu ali … vi{e nije i{lo bila je matora, Po~ela je da dr`i pansion sa nekoliko devojaka. Nije moglo dobro da se `ivi ali moglo je da se pre`ivi. Kada su ostajale trudne pomagala im je da se oslobode trudno}e. Pitali su je da li zna dap rave napitke. Razne one za mu{karce, one da pomogne nekome da ode na onaj svet i sli~no…

            Potrudila se i nau~ila je i to. Sve joj je i{lo od ruke sem qubavi i dece.

            Vremenom je i zdravqe po~elo da je napu{ta… Postajala je sve bolesnija. Mu~ile su je razne stvari, bolesti, samo}a, ose}awe da je `ivot pro{ao za tren.

            Bolesti na `alost nisu nestajale samo su se svakim danom umno`avale,…

            Tako je do~ekala vesta da tu ispod wenog prozora, bi}e spaqen jedan jeretik, Neki Jan Hus. Mu~ila ju je i savest, odnosno kako smo rekli pitawe [TA AKO POSTOJI BOG, AKO ZBOG SVEGA ONOG [TO JE RADILA, ODE SLU^AJNO U PAKAO. NIKOG NIJE TOLIKO USRE]ILA DA BI SE ZA WU MOLIO. Ose}ala je da joj se kraj, sasvim pribli`io, Tada joj pade na pamet ideja, da treba ne~im da se iskupi, da treba da ne{to uradi, ~ime bi zaslu`ila RAJ, ne{to {to bi izbrisalo sve wene grehove.

            Pala joj je na pamet ideja, si}i }e dole i na loma~u na kojoj gori jeretik baci}e i ona neko drvo, Bi}e uz crkvu, iskupi}e se!

            Si{la je polako dole, Kru`ila je okolo, tra`e}i neko drvo, na kraju je u{la u svoj stan na{la neki komad drveta! Kona~nooo!

            Sakupila je snagu, ve} se premorila, krenula je do loma~e, dok je i{la, ose}ala je kako je napu{ta snaga, SAMO DA IZDR@I DA BACI TO DRVO NA LOMA^U, DA SE ISKUPI DA NA\E, DA ZADOBIJE RAJ.

            Kona~no je stigla, sada je trebalo sakupiti snage da se drvo baci na loma~u, Odmorila se, sakupili snage i pribli`avala se loma~i dovoqno blizu da baci drvo, Za~u se

  • Sancta simplicitas! OTE SE IZ USTA JANA HUSA KOJI JE PREPOZNAO @ENU.

@ena baci na loma~u svoj komad drveta, I duboko uzdahnu, Dolazi joj kraj, Barem sam dobro ne{to u~inila, pomisli. I u tom joj se u~in, sada da li stvarno ili joj se privi|alo, da jedno crno bi}e, u`asnog izgleda joj se pribli`ava kipte}i od zlobe…

Zar sa onim par~etom drveta nije spasila svoju du{u.

           


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...