PRETRAGA

OTVORITE SAJT NA VA[EM MOBILNOM URE\AJU

KO JE NA MRE@I

Ко је на мрежи: 15 гостију и нема пријављених чланова

BROJ POSETA

01842302
Danas
Ju~e
Ove nedeqe
Pro{le nedeqe
Ovog meseca
Pro{log meseca
Svih dana
286
337
1652
2035
9802
11987
1842302

0.50%
5.98%
0.81%
0.30%
0.07%
92.32%
Online (15 minutes ago):11
11 guests
no members

Ваш ИП:3.90.255.22

NAJNOVIJI KORISNICI

  • Milorad
  • Zone
  • Паки
  • tene
  • vidovi}1979

Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Web Proxy


 

 

Tradicija i sada{wica

Оцена корисника:  5 / 5

Звезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активнаЗвезда активна
 

Kada govorimo o odnosu tradicije i sada{wice mo`emo primetiti da je tradicija deo dana{we stvarnosti koji je nastao u pro{losti i nastavio da `ivi, da traje do danas. U tom smislu tradicija se mo`e i treba vezati za korene i to kako od wihovih najve}ih, tako do najmawih dubina. To je jedini mogu}i deo pro{losti, kojim raspola`emo danas i samo o wemu mo`emo odlu~ivati da li }e `iveti i sutra ili }emo je ispratiti na grobqe pro{losti i zaborava. Kada bi bilo mogu}e da odbacimo sve danas, od onoga {to je bilo ju~e, odnosno ono {to smo imali do ju~e, danas ne bi imali ni{ta. U tom smislu tradicija odr`ava vezu izme|u pro{losti i budu}nosti ne dozvoqavaju}i da se ona raskine, ona nam omogu}ava da iz dubine `ivota crpimo stvarala~ku energiju. Da danas i sutra ne budemo puki siromasi, nego neko ko ima ne{to i zato nam slu`i tradicija. Upravo je tradicija, i kao kolektivno svesno ali i kolektivno nesvesno ono, {to stvara na{ identitet, sliku nama o nama samima, ali i ono po ~emu nas drugi vide, pamte, prepoznaju i odre|uju.

O tradiciji saznajemo iz istorije. Istoriju mo`emo shvatiti barem na dva na~ina. Prvi je kao pro{lost, a drugi je kao nauka o pro{losti. Ali samo `iva pro{lost jeste tradicija.

Istorijska nauka je ta izme|u ostalog, koja stvara predstave o pro{losti, vr{i proces prihvatawa svesti o pro{losti, o tradiciji i na osnovu we oblikuje predstavu za budu}nost. Me|utim, ona to mo`e ali ne mora samo ona to da radi, to mogu da rade i druge nauke i druge oblasti qudske delatnosti. To mo`e, nekada plasti~nije, `ivqe, dinami~nije da radi kwi`evnost, naro~ito ako i sama poti~e iz davnih vremena i onda nije samo kwi`evno delo nego i istorijski izvor. U tom podtekstu mo`emo govoriti i o prou~avawu kwi`evnog predstavqawa pro{losti. Tako nam postaje zanimqiv kwi`evni tekst na dva na~ina, kao saznawe o doga|aju onda kada se doga|aj desio, i drugi, ne mawe bitan, saznawa o doga|aju kada je kwi`evno delo nastalao i svedo~ilo o wemu.

Bavqewe nacionalnom istorijom uvek ima, pored nau~ne i psiholo{ku dimenziju, kroz koju sami sebe sagledavamo ko smo, {ta smo, kakvi smo, gde smo i sl. To su kqu~na pitawa koja predstavqaju deo identiteta svakoga pa, i srpskog naroda. U tom pogledu nacionalno sagledavawe samog sebe po~elo je kroz istoriju kod Srba jo{ od `itija Sv. Jovana Vladiira, pa zatim @itija Sv. Simeona, @itija Sv. Save, @itije Sv. Arsenija Sremca koje su pisali, Stefan Prvoven~ani, Domentijan, Teodosije, Danilo. Ta istorija je pisala ne samo o pro{losti, ona je pisala i o vrednostima, ciqevim, shvatawima srpske istorije i sl. u datim vremenima. Sa nestankom srpske dr`ave ostalo je samo pam}ewe.

To mo`e sem toga da radi i pozori{te, film, balet. Me}utim, da bi tradicija bila tradicija – identitet samodoodre}ewe, wu kao deo sebe treba da do`ivi najve}i deo naroda. U suprotnom, ako se deo tradicije, ne do`ivqava kao deo sebe, nastaje raskol u identitetu. U onome {to nas odre}uje, jer da bi celina bila celina mora imati zajedni~ke svetiwe, ako ih nema, stvaraju se dva identiteta ili vi{e i to je kraj celine. To je osnov za nastajawe posebne svesti u okviru jedne celine.


 

Comments powered by CComment

PREGLED NOVIH TEKSTOVA

  • O jednom piscu, koji je ostao aniniman

    Upoznao sam ga 90 – tih godina 20 – og veka u Beogradu. Ve} tada je imao preko 70. godina. Voleo je da se pojavquje i da dr`i govore na nacionalnim skupovima u to vreme. Pri tome nije bilo bitno da li su to ravnogorski, zbora{ki ili neki tre}i skupovi – bitno je samo da su bili srpski.

                Ono {to se o wemu znalo nije bilo ba{ mnogo. Poticao je negde sa dana{weg juga Srbije, Zna se da je studirao, [ta je studirao niko ta~no nije znao, Da li je zavr{io … ni to niko nije znao. On sam nikada nije hteo o tome da govori. Znalo se i da su za vreme Drugog svetskog rata bili u partizanima. Zna se da se ne{to desilo … {to je promenilo wihovu porodi~nu orjentaciju. Sigurni smo da to nije bilo okretawe Staqinu. Bio je suvi{e trezven da bi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ]utawe

                    Zovem te ne javqa{a se, Do|em kod tebe ku}i i dozivam Te. Ni tada ne otvara{ vrata. Sretnem te na ulici izbegava{ me. Posao koji se koliko Tebe, ti~e i mene, ne zove{ me, ve} me zaobilazi{.

                Setih se re~i napisanih Mire Furlan. „ i onim kolegama, prijateqima i znancima koji mi svojom {utwom daju do znawa da na wih vi{e ne računam. Kome zapravo pi{em ovo pismo? Tko }e ga pro~itati? Tko }e ga htjeti pro~itati?“

                Ako sam ih nekada ne~im uvredio, {to mi ne

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • ZAKONODAVNA DELATNOST KRAQA MILUTINA

     

     


     

    Write comment (0 Comments)  
  • Mo`ete li biti ili imati pravog prijateqa?

    Da li ste ili boqe re}i koliko ste puta ~uli da se qudi `ale kako danas nem pravih prijateqa. Svi se sa vama dru`e dok im trebate, a kada ih iskoristite … Ne znam za vas ali ja sam to slu{ao takore}i svakodnevno.

    Ono {to je bilo interesantno to je da qudi koji su meni slovili kao pravi prijateqi, kukaju kako nema pravih prijateqa. Nesvesno su mi slali poruku da im ja nisam pravi prijateq. [ta sam? Ne mogu da pretpostavim. Povr{ni prijateq, poznanink ili ve} {ta ali pravi prijateq ne.

    Dobro

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Itelektualci gde ste?

    Kada sam bio mali, i{ao u {kolu, prvo osnovnu, pa sredwu, kada sam studirao, uvek su postojali qudi koji se nisu neposredno bavili politikom ali su bili kriti~ka misao dru{tva u kojem smo `iveli. Oni su bili qudi koji su tuma~ili doga|aje, komentarisali politi~ku situacuju, nudili re{ewe iz we, U tim svojim stavovima kod wih je mogao da se uo~i kontinuitet. Ono {to je moglo da se oseti u wihovim istupawima, to je odsustvo arogancije, svesnost o te{koj situaciji u kojoj se nalazimo i poku{aj da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O odgovornosti

    Onima koji prate mog Promu}urka mogu da primate da odavno nisam objavio ni jedan tekst. To wihovo zapa`awe je ta~no i tu nema {ta da zamerim. Postavqa se pitawe za{to?

                Nije da nisam pisao ni{ta. Pisao sam nekoliko tekstova. Ali ja po navici kada napi{em tekst ostavim ga da stoji neko vreme, vratim se ispravim sve gre{ke koje vidim ili ubla`im ili promenm neke stavove i onda ga pustim. Isto sam radio i sada.

    Ali…

    Kada je Promu}urko po~eo svoj `ivot, pose}ivalo ga je desetak qudi

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Parastos u Sremskim Karlovcima po 35 put

    Sve {to vreme daqe hita,

    Sve se ve}ma pro{lost grli,

    Sve se vi{e na{i mrtvi,

    ~ine nama ne umrli.

     

    Preosve}eni vladiko blagoslovite,

    Poma`e Bog draga bra}o i sestre,

     

                 Poma`e Bog po 35 put, za redom na parastosu prvom gerilcu porobqene Evrope u borbi protiv Hitlera, protiv nacizma. Gerilcu  koji je po{tuju}i pravo odbio da prizna kapitulaciju od ne legetimnih predstavnika vlasti. Podsetimo se da je Aleksandar Cincar Markovi} bio BIV[I ministar i kao takav nije imao pravo da

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • Autokefalnost SPC


     

    Write comment (0 Comments)  
  • SVE OSOLITI QUBAVQU

    ^esto ~ujem u razgovoru qudi u mojoj okolini, kako im je na poslu te{ko, kako su im kolege nesnosne, kako vlada lo{a atmosfera. Kako to prevazi}i? Kako u~initi odnose boqim?

                Razgovarao sam o tome sa mojim duhovnikom. On se nasmejao, blago me je upitao: {ta ja mislim za{to je tako? Odgovorio sam mu da je to zbog nedostatka razumevawa, nedostatka po{tovawa tu|e li~nosti i sli~no. Prihvatio je ali je rekao da postoji jo{ jedan dubqi razlog za to. Nisam mogao da u toku razgovora dam

    Write comment (0 Comments) Опширније...  
  • O prijateqstvu

                [ta je ili boqe re}i ko je prijateq? Neki dan sam razgovarao sa jednim mojim kolegom o prijateqstvu. Rekao mi je da ne voli da ga neko zove ako nema razloga za to. Za{to ga zove ako nema neku potrebu za wim. Poku{ao sam da branim stanovi{te da se prijateq, ako je prijateq zove telefonom ili se svrati do wega, ~ak i onda kada za to nemamo ni povod, a kamoli razlog. Upravo ta ~iwenica da kod nekoga svratimo ili pozovemo telefonom da ga ~ujemo, kako je i {ta radi, ~ini ga na{im

    Write comment (0 Comments) Опширније...